Video
Subotić je za portal Standard istakao da je, imajući u vidu da je iznos posljednje sindikalne potrošačke korpe, u trećem kvartalu, iznosio 2.170 eura, jasno da dvije prosječne zarade nisu dovoljne za pokrivanje osnovnih životnih potreba četvoročlanog domaćinstva.
STANDARD: Kako danas ocjenjujete položaj radnika u Crnoj Gori? Koji su najveći problemi sa kojima se zaposleni suočavaju i na šta vam se najčešće žale?
SUBOTIĆ: Zaposleni u Crnoj Gori su već dugi niz godina osuđeni na borbu za golu egzistenciju, što je i dalje gorući problem našeg društva. Veoma mali sloj stanovništva živi dobro i iznad prosjeka, dok bi za ostale mogli reći da se sve svodi na puko preživljavanje. Kada je Centar za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja, koji djeluje pri USSCG, krenuo u izradu sindikalne potrošačke korpe (SPK) sproveo je anketu na reprezentativnom uzorku. Ista je pokazala da čak polovina anketiranih mora da radi dodatni posao kako bi obezbijedili adekvatne uslove svojoj porodici, dok je jedva nešto preko 10% izjavilo da imaju primanja u domaćinstvu koja su jednaka ili veća iznosu SPK koja je tada iznosila 1.850,00 eura. Drugo, uslovi rada i dalje nisu na zadovoljavajućem nivou, jer brojni poslodavci i dalje izrabljuju zaposlene koji često rade i preko zakonske norme, pa zato i ne čudi podatak da se zaposleni u Crnoj Gori nalaze u vrhu evropskih država po broju časova rada u toku radne sedmice.
DVIJE PROSJEČNE ZARADE NISU DOVOLJNE
STANDARD: Koliko su aktuelne zarade u Crnoj Gori dovoljne za dostojanstven život, imajući u vidu rast cijena i troškova života? Da li povećanja plata zaista prate potrebe građana?
SUBOTIĆ: Imajući u vidu da dvije prosječne zarade i dalje ne mogu pokriti iznos posljednje SPK koja je u trećem kvartalu iznosila 2.170,00 eura, sasvim je jasno da dvije prosječne zarade, ukoliko se radi u četvoročlanom domaćinstvu, nisu dovoljne da se pokriju osnovne životne potrebe.
Prethodna povećanja plata su dovodila do rasta cijena proizvoda i usluga, ali je životni standard ipak na znatno većem nivou od uvođenja Evropa sad 1 modela. Dvije prosječne zarade su se približile iznosu SPK što govori da sve veći broj naših građaki/ki može da zadovolji osnovne životne potrebe, tj. da živi dostojanstvenim životom.
OČEKIVANJA VELIKA, ALI I RIZICI
STANDARD: Kako ocjenjujete najavljeni ,,Euro model” i šta očekujete ukoliko bi bio uveden u Crnoj Gori? Kako bi se njegova primjena mogla odraziti na prava zaposlenih i njihov životni standard?
SUBOTIĆ: Očekivanja zaposlenih od Euro modela su zaista velika. Prema saznanjima sa kojima raspolaže USSCG, građani se nadaju boljem životnom standardu od 1. januara iduće godine, s tim što izražavaju zabrinutost da pomenuti model bude okidač za neko veće povećanje cijena proizvoda i usluga te se tako pokrene novi talas inflacije. Samo nekoliko dana posle najave Euro modela od strane Premijera, počeli smo dobijati pozive od građana/ki da je potrebno reagovati i zaštiti životni standard koliko je to u našoj moći.
Prije nekoliko dana smo se tim povodom obratili ministru Đeljošaju dopisom kojim smo naveli da je podhitno neophodno uraditi popis cijena proizvoda i usluga na dan objave Euro modela, kako bi se situacija pratila i kako bi inspekcijske službe mogle da kontrolišu koliko su pojedini privredni subjekti podigli svoje marže, odnosno da li su već krenuli da iskorišćavaju najavljeno povećanje cijena i vide priliku za enormno bogaćenje, odnosno sticanje ekstra profita. Naravno, USSCG je apelovala da se tome stane na kraj, te da je realno očekivati povećanje marži za iznos realnih troškova poslovanja koje će privredni subjekti imati zbog povećanja troškova rada kao i propratnih troškova. Sve preko toga bi trebalo smatrati pokušajem bogaćenja od strane privrednih subjekata, te korišćenje nastale situacije da enormno podižu profite. Zbog toga nam je potrebna jaka i učestala inspekcijska kontrola, koja bi, nakon što utvrdi nepravilnosti, prvo izricala opomene pa zatim i kazne za sve privredne subjekte koji se ne budu pridržavali, ovog kako bi ga mogli nazvati, etičkog poslovanja.
CRNA GORA KASNI ZA ZEMLJAMA EU
STANDARD: Koliko je sadašnji model zarada i zaštite radnika u Crnoj Gori usklađen sa evropskim standardima? Šta bi država morala da promijeni kako bi se životni standard zaposlenih približio standardu u državama EU?
SUBOTIĆ: Crna Gora i dalje značajno kasni za zemljama EU, pa je tako na svega 54% prosjeka EU prema paritetu kupovne moći stanovništva. Jedan od gorućih problema predstavljaju cijene, jer smo svjedoci da su one na nivou najrazvijenijih zemalja EU, iako nam zarade i dalje znatno zaostaju za njihovim.
Na primorju je situacija još drastičnija. Usluge naših hotelijera se ponekad cjenovno mjere rame uz rame uz najatraktivnije lokacije u Evropi, iako po svemu zaostajemo, posebno po nivou razvijenosti infrastrukture, usluga koje se pružaju ali i propratnih sadržaja. Predstoji nam finalni put do ulasku u EU, čime ćemo zasigurno morati da se sve više pridržavamo EU standarda, uz nadu da to neće biti samo na papiru, već da će se to pretočiti u praksi, te da ćemo kroz rad i zalaganje uspjeti da se primaknemo razvijenim zemljama Evrope.
KORISTI OD ČLANSTVA MNOGOBROJNE
STANDARD: Može li članstvo u EU doprinijeti dugoročno održivom rastu zarada ili će Crna Gora morati da mijenja ekonomski model kako bi radnici zaista osjetili koristi evropskih integracija?
SUBOTIĆ: Koristi EU intergacija mogu biti mnogobrojne, poput otvaranja velikog tržišta od cca 400 miliona ljudi koje pruža velike mogućnosti za sve naše privredne subjekte, posebno iz razloga što je Crne Gora uveliko prepoznata kao atraktivna turistična destinacija.
Potrebno je ulagati u infrastrukturu, proširiti postojeće aerodrome, ali i pojačati turističku promociju Crne Gore na sajmovima širom svijeta. Sa druge strane, ulazak u EU može predstvaljati opasnost iz razloga što će naši građani/ke dobiti mogućnost da borave i rade u zemljama članicama pod jednakim uslovima, što dugoročno kroz odliv radne snage (prije svega mladih osoba i stručnih kadrova) može donijeti nesagledive poslenice po naše društvo. S toga smatramo da je Euro model dobar pokušaj kojim će se koliko toliko spriječiti odlazak mladih iz Crne Gore a samim tim doprinijeti odživosti ekonomske supstance, što je od nemjerljivog značaja na duge staze za cijelo naše društvo.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE
