Video
U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023, pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
U Crnoj Gori je izgubljena turistička sezona u 2020. dovela do pada BDP-a za više od 15 procenata, i zemlja je zabilježila jednu od najdubljih recesija u Evropi. Očekuje se da će se rast oporaviti na 7,1 procenata 2021., uz pretpostavku oporavka turizma na 55 procenata njegovog nivoa iz 2019. U izvještaju se preporučuje da Crna Gora održi makroekonomsku stabilnost, osnaži ljudski kapital, smanji barijere za produktivnost privatnog sektora, obezbijedi inkluzivno i efikasno pružanje usluga javnog sektora i pažljivo upravlja svojim prirodnim resursima, kako bi ubrzala oporavak i održala rast i smanjenje siromaštva u zemlji.
“Ekonomska kriza kojoj je doprinjela pandemija COVID-19 je uzrok neizvjesnosti, ali istovremeno i prilika za izgradnju snažnije i otpornije ekonomije“, kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
“U srednjoročnom i dugoročnom periodu pažnja mora biti usmjerena na povećanje otpornosti ekonomije kroz rješavanje unutrašnjih i spoljinih neravnoteža i jačanje rasta produktivnosti. Iako u 2021. očekujemo povećanje rasta, dinamika i tok oporavka su neizvjesni“, naveo je.
Izvještaj napominje da bi Crna Gora trebalo usmjeriti napore na sprovođenju reformi koje bi pomogle osigurati makroekonomsku stabilnost, stvoriti ekonomske prilike i osigurati snažan rast vođen privatnim sektorom, od kojeg bi svi građani Crne Gore imali koristi.
“Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati,’’ izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. “Sprovođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala.’’
Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020. – to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osjetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020, zaustavljajući petogodišnji trend pada.
Preporučeno
Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka. Sve bi zemlje trebalo da osiguraju da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe treba da budu prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljenika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.
