Video
Više od 130 dana potrebno je tenderskoj komisiji da sagleda ponude sedam kvalifikovanih ponuđača za odvoz opasnog grita iz Brodogradilišta Bijela. Iako su ponude otvorene 23. oktobra 2017. ni do danas nema zvaničnih rezultata čija ponuda je prvorangirana.
Isto tako na odvoz grita iz Bijele čekaju i strateški investitori Porto Montenegro i kompanija iz Abu Dabija ICD fund kao i holandski Daemen koji se nadaju da će nakon četiri godine konačno moći da plate koncesionarsku naknadu i počnu sa poslom valorizacije Brodogradilišta Bijela.
Da podsjetimo prvi tender za odvoz grita je raspisan još u februaru 2017.godine, a onda se u junu 2017. obustavio postupak da bi se izašlo u susret nekim ponuđacima i osim pomorskog dozvolio i transport željeznicom i kamionima.
Ovo je izazvalo negodovanje među brojnim ponuđačima i ekolozima znajući da bi recimo za odvoz kamionima bilo potrebno da se angažuje 4.240 kamiona od po 25 tona što bi ionako opteretilo ceste i ugrozilo redovni saobraćaj u Crnoj Gori.
Osim toga italijanski Ambijente angažovan kao konsultant crnogorske Vlade utvrdio je svojom analizom u avgustu 2017. da je ovakav transport 10 puta opasniji po okolinu i skuplji. Međutim, resorno ministarstvo je prihvatilo da se i na ovaj način transportuje grit.
Posljednjih dana javnost u Srbiji je zatečana odlukom resornog ministarstva za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu da primi na deponiju u Leskovcu ovakav vid otpada.
Naime, u analizi hemijskog sastava grita labaratorijski je utvrđeno prisustvo “tributilina”, otrova koji negativno utiče na razvoj trave, biljka, morske i rječne kamenice i ostavlja posljedice po životnu sredinu u vremenskom opsegu do 40 godina.
Takođe, u ovom gritu je utvrđeno i prisustvo kancerogenog azbesta i holandska konsultantska firma TAW je utvrdila da je ova količina azbesta opasna po ljudska bića i zdravlje i da je procentualno u oboljenjima raka pluća upravo azbest uzrocnik broj jedan.
Koju će korist imati građani Srbije od ove enormne količine otrovnog grita ostaje da se vidi kao i koji su motivi ministarstva da odobri uvoz u Srbiju ovog industrijskog otpada.
Sa druge strane Svjetska banka koja je i odobrila kredit, zatečena je što se dugo čeka na odluku iako su sredstva namjenjena ovom projektu davno odobrena. Kako saznajemo, Svjetska banka je krajem januara 2018. i obavještena o evaluaciji ponuda i kada se očekivala odluka opet se negdje zastalo.
Iz izvora bliskih Svjetskoj banci, saznajemo da su oni kao kreditori iznenađeni prisustvom dvojice eksperata koje je naknadno angažovalo ministartstvo održivog razvoja i turizma, a koji nijesu učestvovali u tenderskoj proceduri niti su bili članovi tenderske komisije na otvaranju ponuda.
Pojedine kompanije koje su učesnice tendera će najvjerovatnije zatražiti zaštitu od iznosenja poslovnih tajni jer naknadno angažovanje eksperata, kako tvrde, može doprinijeti žalbama na rezultat komisije.
Podsjetimo Crna Gora jos nije otvorila poglavlje 27, a upravo je rješavanje četiri projekta nazvanih “crnim ekološkim tačkama” (brodogradilište Bijela, jalovište Maljevac, termoelektrana Pljevlja, Kombinat Aluminijuma) jedan od uslova za uspješno zatvaranje ovog najzahtjevnijeg poglavlja za našu zemlju.
Preporučeno
N.D.L.
