Video
Ove dvije kompanije se od prije nekoliko godina bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom na svojim imanjima u Šasu i nikšićkoj Župi, a i ove godine anagažovaće sezonske radnike.
Šas
“Prva veća potreba za angažovanjem sezonskih radnika biće u aprilu, kada planiramo proširenje zasada jabuke na novih pet hektara. Na jesen očekujemo prvi značajniji prinos od 150 tona, kada će nam ponovo trebati pomoć sezonaca od kraja avgusta do polovine oktobra”, poručili su iz Volija i dodali da u voćnjaku trenutno radi šest stalno zaposlenih, mahom stanovnika Župe, dok u periodima sadnje, rezidbe i berbe zapošljava do 40 sezonaca. Oslanja se, kaže, na domaću radnu snagu, tačnije na Župljane.
Iz Volija su saopštili da će im na imanju u Šasu za berbu krastavca tikvica, patlidžana, pipuna, lubenice, vađenja i pakovanja krompira biti potrebno 80 do 120 sezonaca od 15. maja do 15. septembra.
Predstavnici Volija su istakli da se usljed novonastale situacije, radi uz poštovanje svih prospisanih mjera, što zaposlenim uliva sigurnost.
“Zbog prekida rada brojnih aktivnosti, interesovanje za zapošljavanje na našem imanju je mnogostruko pojačano”, poručeno je iz Volija, koji je lani imao na ovom imanju imao 90 odsto sezonanaca iz inostranstva, dok je deset odsto bilo iz okoline Šasa. Voli je krajem 2017. godine zakupio 70 hektara državnog zemljišta u Šasu.
Župa
Izvršni direktor Veleteksa Miloš Golubović pozvao je sve poljoprivredne proizvođače da hitno, shodno mogućnostima, prošire prozvodnju, jer se može očekivati značajno veća tražnja za domaćim proizvodima.
“U periodu kada su narušeni logistički putevi snabdijevanja ne razmišlja se o makroekonomskim efektima susptitucije uvoza domaćom proizvodnjom, već o obezbjeđivanju hrane za domaću potrošnju”, poručio je Golubović.
Iz Volija ocjenjuju da poljoprivreda u Crnoj Gori još nije na zavidnom nivou što se tiče kvaliteta, ali dodaju da treba podržati sve poljoprivrednike koji se trude da rade što više površina ,,ali često nemaju dovoljno sredstava”.
“Ima još mnogo prostora za rast poljoprivredne proizvodnje. Upravo nam ova situacija nalaže da se još više posvetimo domaćim poljoprivrednicima i da privedemo obradi što više novih hektara”, kazali su iz Volija.
Veleteks je početkom 2017. godine kupio imovinu zadruge Župa u stečaju i postao vlasnik 44 hektara plodnog zemljišta, nakon čega je osnovao preduzeće Naše voće, koje rukovodi tim projektom. Nadaju se da ekonomske posledice pandemije neće dovesti do otpuštanja radnika.
“Ukoliko se tako nešto desi, pretpostavljamo da će doći do povećane tražnje za u poljoprivredi, jer će se tom proizvodnjom baviti više ljudi, bilo za svoje potrebe ili za tržišnu proizvodnju. To smo već primijetili kroz iskustvo matične kompanije Veleteks u okviru koje posluje lanac vrtnih centara Kalia, gdje je tokom prethodnih nekoliko nedjelja došlo do rasta tražnje za sjemenskom robom, sadnicama, đubrivima”, saopštio je Golubović.
Naveo je da će Naše voće i ove godine angažovati sezonce i to mjesec za adnju i dva za berbu.
Voli angažuje Ulcinjane
Voli je raspisao oglas za sezonce u Šasu, koji je još otvoren.
-Potrebno nam je 40 radnika I bilo je puno upita, uglavnom sa područja udaljenih od Šasa. Zainteresovane iz Vladimira, Ulcinja, Šasa i okolnih sela smo već angažovali i trenutno sa ovog područja imamo 36 sezonaca – rekli su iz Volija I objasnili da su angažovani u berbi zelene salate, blitve, rukole, spanaća, mladog luka, rade na pripremi plastenika za sadnju rasada, pravljenju bankova, postavljanju folije kao i sadnji rasada paradajza, paprika i krastavca.
“Tek smo na početku proleća, a imamo dosta posla, predstoji nam u aprilu sadnja mandarina i povrća na na otvorenom polju od 30 hektara”, rekli su iz Volija.
Golubović je naveo da su sproveli analizu zemljišta, klimatskih i meterooloških uslova u Župi I odlučili se za zasade jabuke I trešnje. Na 15 hektara su prethodne dvioje godine zasadili jabuke sorte zlatni i crveni delišes, gala i greni smit.
Preporučeno
“Korištena je najmodernija italijanska tehnologija guste sadnje sa 3.750 sadnica po hektaru, protivgradnom zaštitom i savremenim sistemom za navodnjavanje i fertirigaciju. U godinama punog roda, očekujemo prinos od 60-70 tona po hektaru, odnosno ukupno 2.000 tona kada investicija bude završena”, kazao je Golubović.
