Video
Nakon što je prvi tender propao jer nije stigla nijedna ponuda zbog preniske cijene, drugi tender je, sudeći po navodima iz odluke o poništenju, pao zbog poreskog duga od 2,22 eura jedne od članica konzorcijuma S.A.K.Z – Tibox- Oliver.
Na drugi tender, čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,12 miliona eura, stigla je i ponuda kompanije Spring Tech iz Beograda, ali je i ona ocijenjena neispravnom, jer nijesu dostavili bankarsku garanciju.
Poreske obaveze
U odluci o poništenju tendera, koju potpisuje ministar Admir Šahmanović, navodi se da su po službenoj dužnosti od Poreske uprave tražili dokaze da su ponuđači izmirili sve poreske obaveze za plate, dobit i PDV. Utvrđeno je da članice konzorcijuma kompanije Ivkon i MM sistem iz Nikšića, Denikoo i Lars fire iz Podgorice, te hrvatske kompanije S.A.K.Z. i Tibox- inženjering nemaju dugovanja po ovom osnovu, dok je za budvansku kompaniju Oliver-ing utvrđeno da duguje 2,22 eura za poreze i doprinose na zaradu.
Iako su iz tog konzorcijuma početkom avgusta, nakon što je istekao rok za predaju ponuda, dostavili uvjerenje da su te obaveze izmirene, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke nije je uzela u razmatranje, imajući u vidu da je po ovom kriterijumu već sprovela provjeru dokaza po službenoj dužnosti.
“Uzimajući u obzir da su na predmetno nadmetanje pristigle ponude ponuđača koji su isključeni iz postupka javne nabavke, odnosno nijesu dostavili ispravne ponude, u skladu sa članom 140 stav 1 tačka 4 Zakona o javnim nabavkama da je naručilac dužan da poništi postupak javne nabavke ako nije podnijeta nijedna ili nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni iz postupka, komisija ovlašćenog licu naručioca predlaže donošenje odluke o poništenju postupka javne nabavke”, navodi se u obrazloženju poništenja drugog tendera.
Povećanje troškova
U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tender propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine.
Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije, procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz resora Šahmanovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva.
Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.
U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, o potrebi što skorijeg pokretanja postupka javne nabavke eurodizela radi formiranja obaveznih naftnih rezervi, koju je Vlada usvojila 25. septembra navedeno je da je država od 11. februara zaključno sa 16. septembrom naplatila 8,45 miliona eura naknade za formiranje obaveznih naftnih rezervi koju građani plaćaju kroz cijenu goriva.Ministarstvo očekuje da će do kraja godine po tom osnovu ukupno prihodovati oko 11 miliona eura.
Kašnjenje
“Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju predmetne obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Neophodno je što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstva po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu”, stoji u informaciji Ministarstva.
U tom dokumentu se navodi i da je neophodno da Vlada odobri nabavku na iznos od 11 miliona eura, kako bi Uprava za ugljovodonike, do kraja godine, mogla sprovesti postupak javne nabavke eurodizela.
“Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstva prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura”, naveli su ranije iz Ministarstva.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja, koji je usvojen prošle godine, propisano je da Uprava i najveći uvoznici naftnih derivata imaju obavezu da formiraju naftne rezerve, od čega Uprava polovinu ukupne količine. Dva od tri najveća uvoznika Jugopetrol, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora su već ispunila dio obaveza, dok se očekuje da i treći to uradi do kraja septembra. U dokumentu nije precizirano koje su dvije kompanije ispunile obaveze.
Plan
Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi predviđeno je da Uprava kupi 14.000 do 17.000 tona eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, skladišnih kapaciteta i raspoloživih sredstava koja osim naknade, uključuju i podršku Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. U informaciji se navodi da tri miliona koje očekuju od Evropske komisije još nijesu uplaćena.
Da prvu količinu naftnih derivata očekuju do kraja godine, Pobjedi su ranije kazali iz resora Admira Šahmanovića. Tada su kazali da će se dio skladištiti u rezervoarima u Baru, te da će za ukupnu obavezu biti potrebno iznajmiti dodatne skladišne kapacitete. Imajući u vidu da je treći tender za adaptaciju rezervoara u Baru tek raspisan, jasno je da će Crna Gora morati da iznajmljuje skladišta duže nego što je to inicijalno bio plan.
Na pitanje Pobjede s kim je dogovoreno da čuva crnogorske naftne rezerve, ranije nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da će Uprava za ugljovodonike obezbijediti alternativne kapacitete, u zemlji ili inostranstvu, u skladu sa najboljim tržišnim uslovima.
Preporučeno
“Važno je naglasiti da se ovakvi projekti realizuju u specifičnom i zahtjevnom tržišnom okruženju, ali država preuzima odgovornost da obezbijedi sigurnost i dostupnost rezervi. Naš prioritet je zaštita interesa građana i privrede i stabilno snabdijevanje energentima i na tome intenzivno radimo zajedno sa ostalim relevantnim institucijama”, kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva energetike i rudarstva.
