Video
“Ovakav trend imamo u kontinuitetu. Nismo imali jednu jedinu godinu kada je kvantum poljoprivredne proizvodnje u pitanju, da smo imali trend prekinut, da nije samo smanjenje izvoza, a povećanje uvoza”, kaže Krstović.
Krstović podsjeća da smo prošle godine na uvoz hrane potrošili preko 770 miliona.
“To nam govori da mi svakog dana inostranu poljoprivrednu proizvodnju supstituišemo, odnosno finansijski podržavamo sa 2,2 miliona eura, odnosno sa preko 2,5 eura od strane svakog stanovnika Crne Gore po danu, što je katastrofa”, ocjenjuje Krstović.
Ključno je, poručuje on, podstaći mlade da proizvode hranu. Neophodna je i modernizacija, naročito u uslovima kada nedostaje radna snaga, osim toga da se proizvodi dovoljno za domaće tržište.
“Toliko novca koliko se pošalje u inostranstvo za kupovinu proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, to je onaj isti novac koji da se nađe ovdje kod nas mogao bi značajno da popravi situaciju kod domaćih poljoprivrednih proizvođača”, ističe Krstović.
Decenijsko ulaganje kroz IPARD projekte i agrobudžete nije dalo rezultate, konstatuje analitičar Predrag Zečević, pa je deficit u razmeni i dalje visok. Ukazuje na probleme inflacije, ali i visoke cijene domaćih proizvoda.
“Došli smo do toga da je, recimo, kilogram smokve koji ima na svakom koraku u podulici bio među pet i deset eura, dalje kilogram maline devet eura. Iako je Crna Gora veoma značajan proizvođač maline, naši domaći proizvodi su postali preskupi za domaće građane. I tako preskupe proizvode mi ne možemo plasirati na regionalnim tržištima gdje su cijene niže”, kažao je Zečević.
Pitali smo Zečevića da li će ovogodišnja suša, ali i požari, dodatno povećati uvoz hrane.
“Apsolutno i to zbog toga što Crna Gora ranije nije bila sušno područje. Crna Gora nema sistem hidrofora i tih sistema navodnjavanja, kao što to ima recimo, Izrael koji je veliki proizvođač hrane. Znači, jednostavno moramo drugačije početi da razmišljamo, i o samoj strategiji razvoja poljoprivrede”, naglašava Zečević.
Preporučeno
Na ovim podacima Uprave za statistiku najviše novca potrošeno je na uvoz mesa, zatim mliječnih prerađevina i jaja. Na listi su i voće, povrće, kafa, čajevi, začini, riba i morski plodovi, te alkoholna i bezalkoholna pića.
