ANALIZA: Tri i po mjeseca obmana i loših namjera

Za 100 dana premijer nije shvatio ni da birače/građane ne treba lagati. Učinio je medvjeđu uslugu ministru finansija Milojku Spajiću kad je izjavio da je ,,tajno i organizovano“, zbog straha od opstrukcija, sam uradio cijeli posao oko zaduživanja države za 890 miliona eura sa kamatama. Tako će sada jadni Spajić morati da na kontrolnom saslušanju u srijedu objašnjava kako je za dan i po napisao 450 stranica prospekta i u kojem je svojstvu i šta je uopšte dogovarao sa četiri banke u novembru u vezi emisije euroobveznica, kad je u mandatu tek od 4. decembra. Srećom po Spajića, skupštinska većina nije dozvolila parlamentarnu istragu tim povodom. 

Premijer je Spajića stavio na tihu vatru i izjavom iz decembra da su zatekli potpuno praznu kasu. Prošlog četvrtka Krivokapić izjavio da je u toj ,,praznoj kasi“ ipak bilo 50 miliona eura. Spajić je isti dan kazao da je u državnom trezoru i depozitima Ministarstva finansija zatekao 60 miliona eura. Kako nije bilo primopredaje državne kase, građanima nije objašnjeno što se desilo sa depozitima Ministarstva finansija, koji su u septembru prošle godine, prema posljednjem pisanom tragu, iznosile 282 miliona eura plus 38.477 unci zlata.

Osim toga, Krivokapić je zakukao u decembru da im prethodnici nisu ostavili nikakve podatke, pa oni jadni nemaju ni cifre, ni statistiku i ne mogu da naprave budžet za ovu godinu. U onom prospektu koji je Spajić navodno sam napisao za dan i po, navedeni su svi podaci za koje je Krivokapić tvrdio da su prethodnici uklonili i ostavili mu sprženu zemlju. 

Uglavnom, javnost još nije saznala zašto je pozajmljeno baš 750 miliona eura neto, odnosno 890 miliona eura bruto, kad je u prospektu koji je Spajić navodno napisao za dan i po bilo navedeno da treba pozajmiti 540 miliona eura. Kako postoji samo jedna odluka o zaduživanju za 2020, a koju je donijela bivša i za Krivokapića neprijateljska vlada i potvrdio je parlament sa drugom većinom, reklo bi se da se Spajić podosta oslanjao na prethodnike.

Zaduženje 

Vijest o zaduženju je 9. decembra uveče na tviteru objavio Spajić i objasnio da je novo zaduženje planirano rebalansom budžeta iz juna i dodao da je sve urađeno po zakonu.

Iz pojedinih političkih partija vlasti i opozicije ubrzo su uslijedile kritike da je prilikom te emisije prekršeno više zakona, kao i da javnost i Skupština nijesu konsultovani, niti informisani o tom aranžmanu; da je emisija ishitrena i netransparentna ekonomska odluka sa krajnje neizvjesnim posljedicama.

U cijelu priču se uključilo i Specijalno državno tužilaštvo, koje je u january pokrenulo izviđaj zbog ovog zaduženja, po zahtjevu NVO Montenegro International.

Budžet i privremeno finansiranje 

Nova vlast još nije usvojila budžet za ovu godinu i krajem prošle godine odlučila se na privremeno finansiranje, premda nije donijela odluku o tome. Što je još gore po transparentnost javnih finansija, nije donijela ni rebalans budžeta, koji bi omogućio porivremeno finansiranje sedam novih ministarstava, koja lani nijesu postojala, a kojima po zakonu pripada dvanaestima lanjskih prihoda za vrijeme privremenog finansiranja.

Krivokapić je u četvrtak na pres konferenciji povodom 100 dana Vlade najavio da će Vlada 18. marta usvojiti ,,ovogodišnji nacrt budžeta“ i ispuniti zakonski termin. Zabrinut je, međutim, hoće li ga parlament usvojiti, jer je sa većinom koja mu daje podršku u međuvremenu zaratio. Prvo je Spajić do kosti uvrijedio Nebojšu Medojevića (PzP) jer je podnio krivičnu prijavu protiv njega, pa je Medojević zaprijetio da neće podržati nijedan Vladin zakonski prijedlog dok ministra ne smijene. Potom je Vlada bila primorana da prijedloge izmjena tužilačkih zakona, urađenih u partijskoj kuhinji DF-a, proslijedi Venecijanskoj komisiji, jer je EK zaključila da oni očekuju napredak, a ne nazadovanje na tom planu. A onda je DF zaprijetio da neće podržati nijedan Vladin zakon dok se ne ispoštuje njihova želja oko Tužilaštva, što je znatno više potreslo premijera od Medojevićevih prijetnji, koje je ovaj već dva puta pogazio za mjesec dana.

– Tako ćemo ispoštovati zakonski rok da budžet dostavimo do 31. marta. Što će da uradi Skupština, vjerujte, neka svako radi svoj posao. Neko mora da odgovara za ono što radi. Mislim da bi bilo neodgovorno da taj nacrt budežta ne bude usvojen i to što prije – kazao je Krivokapić i dodao da će onda svi napadati njegov kabinet da radi sa privremenim budžetom, što je, kako je istakao, na granici nekih zakonskih normi, ali ne i protivzakonito.

Iz Državne revizorske institucije su krajem prošle godine upozorili Vladu da je privremeno finansiranje moguće samo kod zakonom utvrđenih potrošačkih jedinica, na šta je Spajić odgovorio da DRI ne treba da daje mišljenja na odluku Vlade da pređe na privremeno finansiranje.

Inicijativa za ocjenu ustavnosti odluke Vlade da pređe na privremeno finansiranje je u proceduri Ustavnog suda. Prema ranijim saznanjima Pobjede, određen je sudija izvjestilac, a Ustavni sud je uputio Vladi inicijativu na izjašnjavanje.

Damir Šehović (SD) je ranije ocijenio da je januarskim rješenjem o privremenom finansiranju Ministarstvo prekršilo članove 82 i 147 Ustava Crne Gore. On je obavijestio DRI da je Vlada nezakonito i neustavno prešla na privremeno finansiranje do donošenja novog budžeta. Neustavno, zato što je rješenje doneseno 11. januara, a odnosi se na cijeli mjesec, a nezakonito zato što se finansira sedam ministarstava koja ne postoje u Zakonu o budžetu za 2020. godinu.

Podsjećamo i da je premijer Zdravko Krivokapić 17. decembra prošle godine na konferenciji za medije najavio da će prijedlog budžeta Vlada usvojiti 21. decembra.

– Ja sam rekao da ćemo mi do 20. decembra da napravimo nacrt budžeta i mi to radimo i vjerovatno ćemo 21. decembra na sjednici Vlade usvojiti taj prijedlog nacrta koji ćemo proslijediti u skupštinsku proceduru. Ja se apsolutno ne plašim da li će budžet biti izglasan ili neće, mi smo uradili sve što je u našoj moći – rekao je Krivokapić 17. decembra.

Za manje od 24 sata odluku je promijenio i saopštio medijima da prelaze na privremeno finansiranje.

– Brojne nepravilnosti, netačni podaci i malverzacije su uticale na to da nećemo praviti nacrt budžeta da bi imali budžet radi budžeta, odnosno tačan zbir netačnih podataka. Opredijelili smo se da do marta odradimo realističan budžet koji se zasniva na jasnom programu i politikama Vlade – kazao je Krivokapić.

MA i ToMontenegro

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je 24. decembra prošle godine saopštio da Vlada ne može da donese nijednu zakonitu odluku u korist Montenegro erlajnza, jer su im ruke ,,vezane odlukama Agencije za zaštitu konkurencije“. Poreska uprava je sjutradan 25. decembra po nalogu Ministarstva finansija blokirala žiro-račun MA na kojem je bilo 3,18 miliona eura. Kompanija je bila primorana da 26. decembra prizemlji avione. 

Profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović je saopštila da je samo trebalo primijeniti poštojeći Zakon o konsolidaciji MA i ova kompanija bi bila spremna za sljedeću turističku sezonu. Đurović tvrdi da se tim zakonom, kojim je bilo predviđeno da se sa 155 miliona eura pokriju obaveze prema državi i nabavi još jedan avion, ne tretira državna pomoć.

Odluka o osnivanju nove avio-kompanije ToMontenegro objavljena je 30. decembra prošle godine u Službenom listu, sa objašnjenjem da će osnivački kapital od 30 miliona eura biti postepeno uplaćivan. Najprije je, početkom februara, uplaćeno četiri miliona eura. ,,Dežurni kritičari“ iz opozicije odmah su upozorili da je to u suprotnosti sa Zakonom o privrednim društvima, koji insistira da se osnivački kapital uplati prije registracije kompanije. Vlada je 16. februara odobrila kupovinu dva aviona ,,embraer 195“ za potrebe kompanije ToMontenegro za 21,78 miliona dolara i 25. februara uplatila na račun kompoanije 19 miliona eura.

Ta dva aviona je, inače, Monternegro erlajnz imao u operativnom lizingu i plaćao 3,7 miliona eura godišnje najam. Uz to, resursi im ističu za pet do sedam godina. I sad, kako ova siromašna Vlada, koja je preuzela opustošenu državnu blagajnu i za svoj spas zadužila državu 890 miliona eura ( ,,Ove Vlade ne bi bilo da nije bilo emisije obveznica od 750 miliona eura: vidi Krivokapić 11. marta 2021.) može tako da razbacuje pare. I otkud im tih 23 miliona eura, kad su na privremenom finansiranju i kad se lani ni u snu nije sanjalo o kupovini polovnih aviona?
Ostaje još pitanje trećeg ,,embraera 195“, koji je na finansijskom lizingu kod BNDES-a i za koji treba ove godine platiti još dvije rate po 1,7 miliona eura da bi prešao u vlasništvo MA. Založno pravo nad tim avionom uspostavili su Montenegro aviation leasing ltd sa Kajmana i britanski investicijski fond The Law Debenture Trust Corporation, a iz Vlade tvrde da ,,rade na tome“.

Paket podrške 

Vlada je 28. januara donijela novi, četvrti paket mjera podrške građanima i privredi za koji tvrde da je vrijedan 160 miliona eura, kako bi lakše prebrodili posljedice epidemije korona virusa.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da je novi paket mjera podrške građanima i privredi, vrijedan oko 160 miliona eura, te da je kriznog karaktera i samo prvi korak ka sveobuhvatnijoj pomoći u narednom periodu.

– Ovo je paket koji će omogućiti da preživimo prvi kvartal, koji je uglavnom težak u crnogorskoj ekonomiji. Paket omogućava Vladi da malo bolje razmisli o određenim razvojnim politikama koje će biti implementirane kroz budžet i naredni period rada izvršne vlasti – rekao je Milatović.

On je kazao da će 40 miliona eura od ukupnog iznosa paketa pomoći biti iz direktne budžetske podrške, što je na nivou šest odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvi kvartal.

On je objasnio da se paket sastoji iz dva dijela podrške i to ranjivim kategorijama stanovništva i privredi.

– Trudili smo se da u oba segmenta pružimo jednu sveobuhvatniju, jaču i intenzivniju pomoć – naveo je Milatović.

Paketom je, kako je saopšteno, obuhvaćena podrška za više od 100 hiljada ljudi, što je skoro svaki peti stanovnik Crne Gore.

Šta su sanjali, a šta im se događa 

Iako je DF, čiju je izbornu kampanju predvodio Krivokapić, obećao ,,majkama Crne Gore“ da će im vratiti ,,stečenu naknadu“, koju je Ustavni sud proglasio neustavnom, to se nije desilo. Umjesto toga, DF je predložio da se podijeli dječiji dodatak svoj djeci do šeste godine, a do kraja srednje škole djeci siromašnijeg materijalnog stanja. 

Na krilima populizma, a pred izbore u Nikšiću, stranke vladajuće većine obećale su da će Vlada isplatiti 5,45 miliona eura otpremnina za 420 prijevremeno penzionisanih radnika KAP-a. I taj je zakon Ustavni sud oglasio neustavnim, ali penzioneri ne odustaju i svakodnevno se okupljaju ispred zgrade Vlade i drže ministra na oku.

Ministar ekonomije sve čini da im se ne pridruži još 600 radnika KAP-a u stečaju. To je najavio iznervirani vlasnik Uniprom KAP-a kad je predsjednik parlamentarne komisije za kontrolu privatizacije Maksim Vučinić odlučio da se pozabavi radnim statusom radnika koje angažuje stečajni uparavnik KAP-a. Objasnio je da on sa privatizacijom nema ništa, jer je imovinu KAP-a kupio iz stečaja i rekao da će otpustiti sve radnike i zatvoriti proizvodnju ako mu Vlada do četvrtka ne pošalje tim koji će utvrditi kakvi su radni uslovi. U četvrtak ih je obišla državna sekretarka Ministarstva ekonomije Milena Božović-Lipovina. Vučinić se više nije oglašavao ni tim, a ni povodom naknada, iako je Radnička partija kojoj je na čelu inicirala promjene zakona i podržavala proteste ,,majki Crne Gore“, koje ne izlaze na ulicu otkako je ,,provedrilo“. 

Žurba

U želji da udovolji partijama koje podržavaju Vladu, ministri se ponekad i zanesu. Tako Mladen Bojanić nije imao kad čekati zakonski rok za zakazivanje skupštine akcionara Elektroprivrede na kojem će smijeniti aktuelni bord i u to tijelo smjestiti zaslužne partijce. Toliko je požurio, da mu je čak i Privredni sud poručio da uspori.