Video
Podatke je juče saopštio ministar finansija Aleksandar Damjanović na konsultativnom saslušanju u Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje na temu aktuelne situacije u oblasti socijalne politike, koje je, kako je objasnio predsjednik Odbora dr Srđan Pavićević, organizovano jer se u prethodnih godinu i po to tijelo, prvenstveno zbog izbjegavanja bivšeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, nije uopšte bavilo socijalnim politikama.
Ministar Damjanović je, fokusirajući se na fiskalni uticaj servisiranja obaveza koje ima Vlada u odnosu na važeći zakonski okvir, između ostalog apostrofirao i usklađivanje penzija kao socijalnu kategoriju. Prema njegovim riječima, kroz izmjenu formule za usklađivanje penzija, do sada je došlo do usklađivanja izazvanog prvenstveno povećanjem minimalne zarade, a da od 1. septembra treba da se poveća i minimalna penzija na 200 eura.
– Pošto će doći do još jednog usklađivanja na jesen, koje će zavisiti od kretanja bruto zarada i stope inflacije, a imajući u vidu da imamo inflaciju koja može da pogura, primjenom te formule, još naprijed penzije, ukupna izdvajanja za penzije će biti 20-ak miliona eura veća u odnosu na plan – kazao je Damjanović.
Prema njegovom mišljenju, i to usklađivanje nije dovoljno jer su inflacija i troškovi života, pogotovo u potrošačkoj korpi penzionera, mnogo veći od zvaničnih podataka, pa se, kako kaže, mora aktivno razmišljati da se nađe model prilikom rebalansa budžeta da se stvori dodatni prostor za pomoć penzionerima.
– Drugi akt koji stvara fiskalne izazove je Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece. Za tekuću budžetsku godinu su namijenjena sredstva od oko 24 miliona eura, a imajući u vidu da se tek sada može govoriti o broju korisnica, jasno je da će biti potrebno dodatnih desetak miliona eura za tekuću budžetsku godinu, u odnosu na ono što je planirano – rekao je Damjanović.
Kako je kazao, i to će morati da se dodatno obezbijedi kroz rebalans kako bi taj zakon mogao da se primijeni do kraja.
– Treći akt koji stvara dodatnu potrošnju je Zakon o dječjoj i socijalnoj zaštiti u dijelu prava na dječji dodatak roditeljima sa djecom do 18 godina. Iznos isplata ovih dodataka u novembru i decembru zavisiće od broja prijavljenih korisnika, a te podatke ćemo tek znati. Procjena je tog fiskalnog uticaja na nekih 30-ak miliona eura godišnje, odnosno između četiri i pet miliona za dva mjeseca ove godine – rekao je ministar Damjanović.
On je ocijenio da bi trebalo razmisliti da li ova mjera treba da ostane takva, odnosno da li sve platežne kategorije domaćinstava, pa i one koje imaju prihode između pet i deset hiljada eura kojih, kako je rekao, nema malo u Crnoj Gori, treba da dobijaju ovakvu vrstu podrške ili treba da bude usmjerena prema domaćinstvima koja imaju ispod prosječne standarde života.
– To su ti neki efekti za tekuću godinu koji se mogu definisati na između 35 i 40 dodatnih miliona eura koje ćemo obezbijediti, ali treba imati u vidu i da na prihodnoj strani budžeta to sve treba uskladiti. Smanjenje akciza na gorivo u praksi već znači da u posljednjih 30 dana imamo pad prihoda od akciza u odnosu na plan i on je oko 30 odsto – kazao je Damjanović.
On je naglasio da zbog nove poreske politike i neprecizno planiranog budžeta, imamo konstantne podatke o padu prihoda po osnovu doprinosa i poreza na dohodak fizičkih lica.
– Konkretno, ako poredimo jun prošle godine to je, što se tiče doprinosa, bilo 25 miliona, sada je 21. Pad prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica je oko 25 odsto, što uzrokuje da nam je za prvih deset dana juna faktički prihod budžeta gotovo identičan, ako ne nešto malo i u zaostajanju za prvih deset dana juna prošle godine – rekao je on.
To znači, kako je rekao, da su neophodna nova rješenja ili pokušaj primjena rješenja koja su bila u fiokama bivše administracije kako bi se ostvarili dodatni prihodi i servisiranje onoga što je na rashodnoj strani, a što su neophodne socijalne mjere i na kraju dobili održivu situaciju u oblasti socijalne zaštite.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović saopštio je da je za isplatu materijalnih davanja u 2021. godini izdvojeno skoro 80 miliona eura, bez jednokratnih novčanih pomoći, a da je u 2022. godini predviđeno blizu 138 miliona eura.
– Na izdvajanja iz budžeta za dječje dodatke za djecu do šest godina do sada je utrošeno 5.645.000 eura dok je ukupno 27,4 miliona na poziciji Ministarstva za isplatu dodataka za 2022. godinu. Pravo na dječji dodatak za djecu do 18. godine počinje da se primjenjuje od 1. oktobra, a prva isplata će biti u novembru – kazao je Adrović.
Po osnovu obeštećenja bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece, isplata je bila za 14.935 korisnica, što je na mjesečnom nivou blizu 3,6 miliona eura, a na poziciji je raspoređeno 29,5 miliona eura.
Adrović: Nema novca za naknade za novorođenčad
U budžetu nema novca za isplatu naknada od po 1.000 i 500 eura za novorođenčad, koje je bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović u martu populistički najavio kao „pilulu“ za rješavanje demografskih problema u kojima se nalazi Crna Gora.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović objasnio je da će se tek nakon rebalansa budžeta znati da li je moguće obezbijediti novac za tu namjenu, a problematizovao je i to da li je uopšte moguće isplatiti naknade zbog primjene Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, a s obzirom na to da je riječ o jednokratnim novčanim davanjima, čija isplata nije dozvoljena uoči izbora.
Kako je kazao, o tom pitanju očekuju mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije i dodao da u Ministarstvu razmatraju zakonski osnov kako sve to da se primijeni.
Preporučeno
– Donijet je zaključak, ali smo morali da ga izmijenimo zbog reorganizacije u Ministarstvu i uvidjeli smo da nedostaje određena dokumentacija kako bi se taj zaključak implementirao. Tražili smo mišljenje Ministarstva finansija jer je navedeno da će se naknade finansirati iz tekuće budžetske rezerve i procjena je da će za te potrebe u ovoj godini trebati 5,5 miliona eura. Ministar finansija je prije dvadesetak dana rekao da je u budžetskoj rezervi tada bilo oko pet miliona, tako da nemamo sredstava da finansiramo taj program – rekao je Adrović.
