Video
“Američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije ruskim naftnim kompanijama Gaspromnjeft i Surgutneftegas, što obuhvata i 183 broda koji su u momentu izricanja sankcija bili na putu isporuka ruske nafte u Kinu, Indiju i druge destinacije, odakle su upravo snabdijeva ovaj dio Mediterana i Evrope. Ove mjere, koje su odgovor na dalju eskalaciju agresije Rusije na Ukrajinu, izazvale su značajne promjene na svjetskim berzama nafte i naftnih derivata. Kao posljedica ove reakcije, na svjetskim tržištima nafte i naftnih derivata primijećen je instat skok u cijenama derivata i za sada se ta posljedica odražava na povećanje cijene naftnih derivata od oko 5 centi”, rekao je Šahmanović u razgovoru za Standard.
On dodaje da se cijene naftnih derivate zadržati na istom nivou do sljedećeg obračunskog perioda.
Crna Gora više od 60 odsto naftne derivate uvozni iz Grčke, dok se preostali dio uglavnom nabavlja iz Hrvatske (oko 30 odsto).
U manjem obimu, naftni derivati se uvoze iz Albanije, dok uvoz iz drugih zemalja, poput Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije predstavlja izrazito mali udio u ukupnom uvozu.
„Ova situacija u ekonomiji poznata je kao ‘leptir efekat’. Sankcije na jednom dijelu svijeta mogu izazvati lančane reakcije širom tržišta. Upravo zbog toga je ključno da unaprijediimo sigurnost snadbijevanja, formiranjem rezervi naftnih derivata, kako bismo povećali otpornost na ovakve poremećaje i osigurali stabilnost za građane i privredu, uz paralelnu diversifikaciju izvora snabdijevanja i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva“, rekao je Šahmanović.
Prema informacija iz ministarstva preuzete su sve neophodne mjere u cilju formiranja obaveznih rezervi naftnih derivate. Usvojen je Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, kao glavni preduslov za početak procesa formiranja rezervi.
“Prethodnih mjeseci, Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa intenzivno je radilo na pripremi tenderske dokumentacije i polovinom decembra objavljen je otvoreni postupak javne nabavke za odabir izvođača radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara na Terminalu u Baru (R-11, R-12 i R-18), kapaciteta 17.600 m³. Ukupna investicija iznosi 1,8 miliona eura, a radovi bi trebalo da budu završeni za devet mjeseci nakon potpisivanja ugovora sa izvođačem. Ovi objekti će služiti za skladištenje rezervi i usklađivanje sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika”, ističe Šahmanović.
Paralelno s tim, kaše ministar Šahmanović, fokus je i na istraživanju ugljovodoničnog potencijala crnogorskog podmorja, s akcentom na prirodni gas. Crna Gora ima značajan potencijal u Jadranskom moru, a dodatna istraživanja mogla bi otkriti značajne rezerve prirodnog gasa, čime bi se otvorile mogućnosti za razvoj nove industrije.
Preporučeno
“Neophodno je paralelno raditi in a razvoju alternativnih rješenja, u cilju smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, prvenstveno uvođenjem biogoriva kao obaveznog udjela u koncencionalnim motornim gorivima , a zatim i razvojem infrastrukture za električna vozila, i uvođenjem vodonika kao goriva koje bi moglo služiti za djelimičnu zamjenu za potrebe gradskog prevoza ili u pomorskog saobraćaju”, kaže Šahmanović uz apel na građane i privrednike da racionalno koriste naftne derivate, dok se dodatni napori ulažu u povećanje domaćih zaliha i diversifikaciju izvora energije.
