Video
Kvalitet ponude
Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, kaže za Pobjedu da je neophodno redefinisati način upravljanja plažnim prostorima i pronaći balans između ekonomske isplativosti i kvaliteta turističke ponude. Trenutni model, kako ističe, rezultira pretrpanošću, gubitkom prirodnog ambijenta i smanjenjem kvaliteta usluge, što može dugoročno narušiti reputaciju Crne Gore kao prestižne destinacije na Mediteranu.
Ratković
Dok bivši zakupci plaža tvrde da im je cijena zakupa povećana i do 400 posto, što će se neminovno odraziti na cijene plažnog mobilijara i drugih usluga, postavlja se pitanje – ko će u budućnosti moći da uživa u crnogorskim plažama i da li će one ostati dostupne širem krugu posjetilaca? Stručnjaci upozoravaju da bi neplanski pristup mogao rezultirati nesagledivim posljedicama, a sve češće najave protesta ukazuju na rastuće nezadovoljstvo u lokalnoj zajednici.
Komentarišući nedavno raspisani tender Morskog dobra za zakup plaža ističe da je neophodno razmisliti o promjeni koncepta upravljanja plažama.
,,Na Crnogorskom primorju svjedočimo prenatrpanosti plaža, gomilanju prevelike ponude na malom prostoru, stvaranju haotične atmosfere nalik vašaru – sve s ciljem opravdanja visokih zakupnina. Međutim, osnovni problem ostaje – imamo manjak plaža u odnosu na potražnju, a uz to, prenatrpanost i natrpane ležaljke dodatno smanjuju raspoloživi prostor, čineći situaciju još težom”, poručuje Ratković.
Umjesto što podstičemo nekontrolisano širenje komercijalnih sadržaja, ističe da je potrebno razmisliti o održivijem modelu koji bi omogućio bolji doživljaj kako turistima, tako i lokalnom stanovništvu.
,,Ako pogledamo plaže na Mediteranu u najboljim turističkim destinacijama, vidjećemo da postoji dobro osmišljena ponuda različitih sadržaja, ali u okviru jasno definisanog balansa između komercijalizacije i javnog interesa. Plaža, prije svega, treba da bude prostor za odmor i opuštanje, a ne isključivo mjesto za gomilanje komercijalnih sadržaja. Zato je ključno postaviti jasne granice – privatizacija plaža može imati smisla u određenim segmentima, ali nikako ne smije značiti potpuno isključivanje javnosti iz pristupa obali”, naglasio je prof. Ratković dodajući da nije zamislivo da se sve plaže komercijalizuju i postanu isključivo dostupne onima koji su spremni da plate visoke cijene, ali, isto tako, ne možemo ni očekivati da će sve plaže biti besplatne i bez ikakvih dodatnih sadržaja.
,,Problem je u tome što trenutno svjedočimo pravom nadmetanju različitih interesnih grupa koje nastoje da preuzmu kontrolu nad plažnim prostorima, s ciljem da ih iskoriste isključivo za vlastiti profit. Umjesto strateškog planiranja, sadašnja situacija sve više liči na organizovanu borbu za preuzimanje što većeg dijela obale, pri čemu se često zanemaruje dugoročna održivost i kvalitet turističke ponude. Ako se hitno ne postave jasna pravila i ne osmisli model koji će omogućiti i privatne i javne sadržaje na zdravim osnovama, rizikujemo da obale postanu isključivo zone profita, nedostupne širem broju posjetilaca i osiromašene po pitanju kvaliteta usluge i prirodnog ambijenta”, objasnio je Ratković.
Kratkoročni uslov
Međutim, postavlja se pitanje, kako ističe, da li su uslovi realni i dobro promišljeni.
,,Ako tender nije transparentan ili nije usklađen s realnim potrebama tržišta, onda je sasvim razumljivo da izaziva ovako snažne reakcije i podstiče nesigurnost. Ključno je osigurati da ovakvi procesi budu jasni, fer i uvažavaju interese svih strana – kako lokalnog stanovništva, tako i onih koji se bave turizmom, a posebno posjetilaca koji od turizma očekuju kvalitetnu i stabilnu ponudu”, kazao je Ratković dodajući da trenutni koncept upravljanja plažama nije u skladu s dugoročnim interesima ni turizma, a ni lokalnog stanovništva, već ga karakterišu kratkoročni interesi koji često dovode do degradacije kvaliteta obale i turističke ponude.
,,Potrebno nam je novo rješenje – koncept u kojem će plažni pojas biti oslobođen prekomjerne komercijalizacije, dok bi komercijalna ponuda i ugostiteljski sadržaji bili premješteni u neposredno zaleđe. Na taj način, plaže bi zadržale svoju osnovnu svrhu – da budu prostor za odmor i uživanje, gdje će posjetioci moći nesmetano da ispune svoj primarni motiv dolaska, a to je kupanje i opuštanje u okviru kupališnog turizma”, poručuje prof. Ratković dodajući da su plaža i more nerazdvojni – i da jedno bez drugog ne funkcioniše.
,,Ne možemo očekivati kvalitetan turizam ako plaže postanu pretrpane, neuredne i nepristupačne, a ako izgubimo taj balans, gubimo i samu suštinu primorskog turizma. Ukoliko želimo da unaprijedimo turizam, neophodno je imati jasnu strategiju, ali, nažalost, trenutno nemamo čak ni ažuriranu strategiju održivog razvoja turizma, budući da je važeći dokument istekao ove godine. Što se tiče upravljanja plažama, ranije je bilo mnogo studija i elaborata, ali većina njih nije primijenjena u praksi. Umjesto strateškog pristupa, nastavili smo s konceptom pretvaranja plaža u privatne prostore namijenjene isključivo određenim pojedincima i zakupcima, dok bi u stvarnosti one morale biti dostupne svima koji dolaze na obalu”, objašnjava Ratković.
Tvrdi da plaže ne bi smjele biti isključivo prostori za generisanje profita uskog kruga ljudi – one bi trebalo da budu centri turističke ponude, dostupni i prilagođeni širokom spektru posjetilaca, kako turista, tako i lokalnog stanovništva.
,,Turizam ne može zavisiti samo od interesa zakupaca, već od kvalitetno osmišljene ponude koja će donijeti dugoročnu korist cijeloj destinaciji. Bez jasne strategije i pravilne regulacije, nastavljamo s modelom koji iscrpljuje prirodne resurse i smanjuje privlačnost destinacije, umjesto da radimo na njenom dugoročnom razvoju i očuvanju”, objašnjava Ratković.
Na najave zakupaca da im je cijena zakupa povećana za čak 400 posto, te da će cijene mobilijara na plažama iznositi najmanje 30 eura po kompletu, ističe da to predstavlja ozbiljan udar na konkurentnost turističke ponude.
,,Uzimajući u obzir strukturu potražnje, koja je već sada veoma fragmentisana i ekonomski osjetljiva, jasno je da većina posjetilaca neće moći da priušti tako visoke cijene. Naš turizam se, u velikoj mjeri, oslanja na tržište koje nije visokoplatežno, a takvi gosti sasvim sigurno neće biti spremni da izdvoje toliko novca samo za osnovne plažne sadržaje”, smatra Ratković i dodaje da u takvoj situaciji možemo očekivati gužve i borbu za onih preostalih 30 do 50 odsto plažnog prostora koji bi trebalo da ostane slobodan za korišćenje.
,,Međutim, ni tu nemamo garanciju da će taj prostor zaista ostati dostupan, naročito u špicu sezone, kada se često dešava da slobodne zone bivaju smanjene ili čak potpuno nestaju pod pritiskom komercijalizacije. Problemi se samo gomilaju, a rješenja i dalje izostaju. Umjesto otvorenog dijaloga među svim ključnim akterima u turizmu – državom, lokalnim upravama, zakupcima, hotelijerima i turistima – odluke se donose jednostrano, bez konsultacija i jasne strategije”, naglašava Ratković.
On ističe da država, umjesto da podstiče održivi razvoj turizma, sve više djeluje kao da ga sputava.
,,Postavlja se pitanje – da li turizam i dalje zauzima važno mjesto u ekonomskim politikama države? Iako svi priznaju njegov značaj, u praksi se ne preduzimaju koraci koji bi omogućili njegov rast i unapređenje. Suočavamo se sa ključnim strukturnim problemima u turizmu, među kojima je i drastičan manjak plažnog prostora u odnosu na rastuću potražnju. Međutim, ova pitanja nijesu visoko na listi prioriteta u javnim politikama, niti su predmet ozbiljnih rasprava”, naglašava Ratković dodajući da ostaje nejasno da li su donosioci odluka zaista svjesni dubine problema u koji sve dublje tonemo.
,,Ako se ovakva situacija nastavi, rizikujemo ne samo gubitak konkurentnosti, već i dugoročnu degradaciju naše najvrednije prirodne i turističke resursne baze. Sezona je već na pragu, a tamo gdje postoji organizovani turizam, pripreme su odavno u toku. Ako se sada tek započne s procesom, ozbiljno će se zakasniti, što će se sigurno negativno odraziti na nivo spremnosti. Bojim se da će sve to rezultirati lošijom pripremljenošću i dovesti do problema koji se više neće moći ispraviti”, kazao je Ratković.
Smatra da je u ovom trenutku preveliki rizik upustiti se u eksperimentisanje i donošenje brzopletih odluka, jer sve ukazuje na to da bi to moglo izazvati ozbiljne posljedice.
Opštine zabrinute
,,Sezona nije daleko, praktično je već na pragu, a primjećujem da su određene opštine već izrazile zabrinutost. Postoje najave protesta, što dodatno komplikuje situaciju. Sve češće svjedočimo nezadovoljstvu koje se manifestuje kroz proteste širom zemlje i čini se da je javnost sve nervoznija zbog trenutnih dešavanja. Očigledno je da postoji nešto u načinu na koji se donose odluke što izaziva toliko negodovanja i frustracija, a to se prenosi i na javni diskurs, unoseći tenziju, nesigurnost i konfuziju”, kazao je Ratković ističući da ovakva atmosfera, gdje su stalni protesti, nezadovoljstvo i nesigurnost prisutni na svakom koraku, ne samo da negativno utiče na domaće stanovništvo, već ostavlja i loš utisak na turiste.
,,Kada potencijalni posjetioci čuju za nestabilnost i probleme, sasvim je razumljivo da će se dvoumiti da li da izaberu destinaciju u kojoj vlada nesigurnost. Time se dugoročno šteti imidžu zemlje kao atraktivne turističke destinacije, a to je posljednje što nam treba u trenutku kada se tržište turizma ubrzano razvija i konkurencija postaje sve jača”, smatra Ratković.
Preporučeno
Da li je crnogorski turizam na prekretnici i kakva rješenja mogu obezbijediti održivu budućnost obale – pitanja su na koja odgovore treba tražiti odmah, prije nego što sezona ponovo otkrije sve slabosti trenutnog sistema.
