Video
VN: Poslovni savjet Turske i Crne Gore osnovan je 2008. godine. Kako ste zadovoljni odnosima država?
Alim: Kao što znate, odmah nakon što je Crna Gora proglasila nezavisnost, Crnogorsko poslovno vijeće DEIK Turska postalo je operativno. Kad sam stupio na duznost, primijetio sam da DEIK studije nijesu bile dobro poznate u Crnoj Gori. Zatim smo se posvetili sa više pozornosti komercijalnoj diplomatiji i ubrzali rad. Iako je došlo do ozbiljnog rasta komercijalne saradnje dviju zemalja u posljednje dvije-tri godine, ona još nije na potrebnom nivou. Mislim da bi ovaj volumen mogao da bude i duplo veći od volumena koji imamo zbog pozitivne političke klime, blizine i rodbinskih odnosa između Turske i Crne Gore.
U 2019. godini naš izvoz u Crnu Goru porastao je za 66 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigao je oko 131,5 miliona dolara. Sve ukazuje da ćemo do 2022. godine imati obim trgovine vrijedan 250 miliona dolara.
VN: Gdje vidite mogućnost unapređenja saradnje?
Alim: Crna Gora je zemlja zavisna o uvozu u mnogim sektorima, a prerađivačka industrija je gotovo nerazvijena. Zbog toga će ulaganje u bilo kojem sektoru industrijskih proizvoda biti veliki dobitak za crnogorsku ekonomiju.
Pored turizma, poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i infrastrukture, vidim značajne mogućnosti ulaganja u lučkim operacijama i bankarsko-finansijskom sektoru. Ovdje bih želio razdvojiti dva sektora: posebno poljoprivrede i turizma. Ako se investicije u ovom sektoru pravilno identifikuju i podrže infrastrukturnim projektima, vrlo ozbiljne investicije doći će u Crnu Goru za maksimum dvije godine. Kao treći važan sektor mogu se smatrati hotelska i stambena izgradnja. U tom smislu započeli su vrlo ozbiljni projekti u Crnoj Gori i ozbiljni efekti će se vidjeti od jedne do dvije godine.
Turski investitori čekaju da se ostvare uslovi koji su vezani za proizvodnju u slobodnoj zoni. Naša glavna briga je privatizacija aerodroma.
Kada su u pitanju oblasti hotelijerstva i stambene gradnje, infrastrukture, građevinskog materijala, turizma, tekstila za kućne proizvode, proizvodnje bijele tehnike i energetike trebalo bi uspostaviti platforme na kojima će turski poslovni ljudi uspostaviti investicionu i komercijalnu saradnju s Crnom Gorom.
Vidljivo je da se interes Turskog poslovnog svijeta za Crnu Goru većinom temelji na pojedinim kompanijama. Iz tog razloga je korisno sprovoditi više sektorske ili opšte posjete delegacija u svrhu razvoja komercijalnih odnosa.
VN: Da li je Crna Gora interesantna turskim kompanijama za ulaganja?
Alim: U okviru stranih direktnih investicija Crnoj Gori u 2019. godini, Turska je učestvovala sa 34,4 miliona eura i bila na osmom mjestu. Prema posljednjim podacima broj kompanija koje su otvorili Turci u Crnoj Gori je više od 3.100. Međutim, samo 350-400 aktivno radi.
Naglašavam, Crna Gora može biti važan fokus investicione destinacije za turske firme i investitore. U posljednje dvije godine turski investitori usmjeravaju pažnju prema Crnoj Gori. Trenutni interes koncentrisan je za stanovanje, turizam i maloprodaju. Vjerujem da ćemo narednih godina vidjeti ogromna ulaganja u sektore vazduhoplovstva, bankarstva, poljoprivrede i infrastrukture.
VN: Turski TAV jedna je od kompanija koji želi koncesiju na crnogorske aerodrome. Odluka je na Vladi Crne Gore, ali da li nam možete reći koliko je TAV ozbiljna kompanija i da li je prepoznata u svijetu avio-industrije?
Alim: TAV je globalni brend u aerodromskim operacijama koji radi sa 15 aerodroma u osam država i opslužuje 89 miliona putnika godišnje. Zajedno sa ADP-om (Aeroports de Paris je glavni akcionar od TAV Holdinga), rade sa 27 aerodroma i opslužuju oko 220 miliona putnika godišnje. TAV posjeduje veliko znanje o projektima koncesije, radu s vladama i vlastima, razumijevanju njihovih potreba i pružanju rješenja ključ u ruke u oblastima dizajniranja, finansiranja, izgradnje, poslovanja i promocije aerodroma u svim njihovim projektima širom svijeta. Uprkos situaciji koju je izazvala pojava korona virusa, interesovanje TAV-a za projekt u Crnoj Gori je vrlo veliko i kompanija je spremna učestvovati u fazi nadmetanja. Vazduhoplovne luke TAV-a već rade na aerodromima u Skoplju i na Ohridu, zatim u sjevernoj Evropi i na zagrebačkoj vazduhoplovnoj luci.
VN: Da li je turskim državljanima Crna Gora interesantna kao turistička destinacija?
Alim: Mi Turci smo stvorili ozbiljan turistički potencijal posebno u posljednjih 10 godina širom svijeta. Kako se nivo blagostanja naše zemlje povećava, mislim da će tako i turski turisti sve više biti zainteresovani, kao i da će preferirati turističke centre, posebno u sigurnim područjima. Međutim, ovdje moramo razmotriti dva važna faktora. Jednostavnost prevoza i broj letova trebalo bi biti dovoljni da dovedu ove turiste. Smještaj i prevoz moraju ispuniti očekivanja turskih turista. Istovremeno, sugerisao sam da je potrebno i da turisti iz Crne Gore dolaze u Tursku i to međusobnim čarter letovima i ovome pitanju ćemo posvetiti dodatnu pažnju.
VN: Klinički centar je nedavno od vas dobio vri jednu donaciju. Zašto ste baš Crnu Goru odabrali za donaciju?
Alim: Ja sam veliki poštovalac Crne Gore i predsjedavajući tursko-crnogorskim poslovnim savjetom koji djeluje u okviru Odbora za ekonomske odnose Turske sa inostranstvom (DEIK), osjetio sam ne samo moralnu potrebu već i dužnost da pomognem zdravstvenom sistemu Crne Gore u ovim veoma izazovnim trenucima. Uvjeren sam da svaki pojedinac i kompanija koji imaju osjećaj odgovornosti treba da pomognu u skladu sa mogućnostima. Srećan sam što će savremena medicinska oprema koju sam uputio biti na raspolaganju KC Crne Gore, čime će dodatno biti unaprijeđen nivo zdravstvene zaštite u vašoj zemlji. Zadovoljstvo mi je što sam sličnu donaciju mogao uputiti i Sjevernoj Makedoniji, iz koje potičem, kao i Kosovu gdje imam puno prijatelja. Isto tako, čestitam Vladi i građanima Crne Gore na velikom uspjehu u borbi protiv zajedničkog nevidljivog neprijatelja.
Turski investitori čuli o sjeveru, ali nema konkretnih projekata
VN: Da li je sjever Crne Gore interesantan za ulaganje turskim kompanijama?
Preporučeno
Alim: Mislim da su turski investitori dosta čuli o sjeveru Crne Gore, ali nije napravljena dobra prezentacija sa konkretnim projektima. Kao što i vi znate, investitori traže dvije stvari; da projekt ima brzo razdoblje povrata i dovoljno osoblja u regiji. Mi smo se pripremali po tom pitanju i pred koronom. Počeli smo sa izradom foruma s konkretnim projektima, a radimo zajedno sa ambasadom Ankare i Generalnim konzulatom Istanbula na promociji sjeverne regije. Nismo odustali od ovoga. Nakon povratka u normalu, mi ćemo predstaviti investitorima ovaj projekat.
