Premijer Milojko Spajić je u četvrtak na predstavljanju Nacrta fiskalne strategije saopštio da će oktobarske plate svim zaposlenima u Crnoj Gori biti povećane, prosječna zarada će biti 1.000 eura, minimalna će porasti na 600, odnosno 800 eura u zavisnosti od stepena obrazovanja, dok se rast penzija između sedam i osam odsto očekuje od januara iduće godine, što će prosječnu penziju povećati za oko 50 eura.

IZ USSCG navode da su predstavnici te radničke asocijacije na sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i njegovim saradnicima, održanom dan prije objave Nacrta fiskalne strategije, saopštili Vladi da Unija u potpunosti podržava napore Vlade da kroz program poveća minimalnu zaradu na 700, a prosječnu na hiljadu eura.

,,Usaglasili smo se oko toga da je to jedan od ključnih uslova koji je nužan kako bi zaustavili egzodus radne snage iz Crne Gore. Istovremeno, saopštili smo Vladi da je jedinstven stav Izvršnog odbora USSCG da ne podržavamo da se program ‘Evropa sad 2’ realizuje kroz model koji preferiraju, a koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje”, rekli su iz Unije.

Ukidanje doprinosa

Iz USSCG su kao ključni, ali ne i jedini razlog, naveli da sa ukidanjem dijela doprinosa, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) gubi stalan izvor finansiranja, koji garantuje stabilnost penzija sadašnjih i budućih penzionera.

,,Na taj način, umjesto da težimo cilju da se budžet Fonda PIO u potpunosti obezbijedi kroz doprinose (kojem cilju smo se bili primakli krajem prošle godine), mi ćemo doći u situaciju da se deficit budžeta Fonda PIO, sa trenutnih oko 150 miliona, poveća na oko 450 miliona eura. Pri tome, ukidanjem dijela doprinosa za PIO dajemo mnogo, jer gubimo stalan izvor finansiranja, a dobijamo malo”, kazali su iz Unije.

U konačnom, kako su objasnili, tim modelom se i ne postiže najavljeni efekat programa ,,Evropa sad 2“, da će svim zaposlenima zarade biti povećane oko 25 odsto, već će se zarada zaposlenom povećati oko 40 eura, izuzimajući zaposlene koji primaju minimalnu zaradu i koji će imati veći procenat povećanja, a što je takođe potvrđeno na zajedničkom sastanku.

Kako su naveli, jedinstvena minimalna zarada, kao zaštitna kategorija, u duhu je konvencija Međunarodne organizacije rada i direktiva Evropske unije (EU).

Predstavnici te sindikalne organizacije su Vladi predložili i pozvali je da razmotri model koji je razradila USSCG i koji u potpunosti, kako tvrde, korespondira sa ciljevima najavljenog programa ,,Evropa sad 2“, a koji se ne zasniva na ukidanju dijela doprinosa za PIO.

,,Prema tom modelu, povećala bi se obračunska vrijednost koeficijenta za javni i realni sektor sa 90 eura na 120 eura i dodatno povećali koeficijenti složenosti poslova propisani Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), kao najznačajnijim proizvodom tripartitnog socijalnog dijaloga”, precizirali su iz Unije.

USSCG je pozvala Vladu da kroz proces javne rasprave još jednom razmotri model koji je predložila ta radnička asocijacija, a kojim bi se kroz tripartitni socijalni dijalog, potpisivanjem izmjena OKU-a, očuvanjem stabilnosti javnih finansija, zadržavanjem doprinosa za PIO i zajedničkim kreiranjem olakšica za mikro preduzeća i preduzeća u nedovoljno razvijenim područjima, postigao zajednički cilj, koji se ogleda u unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih i građana sa jedne i pospješivanja privredne aktivnosti sa druge strane.

Koordinator Preokreta i ekonomista Mirza Krnić navodi da iz fiskalne strategije nije najjasnije na koji način će biti nadomještene razlike između prihoda i rashoda.

,,Bez ukidanja dijela doprinosa za Fond PIO, planom budžeta za ovu godinu projektovana razlika između prihoda i rashoda iznosi oko 177 miliona eura. Razlika je primarno nastala zbog povećanja minimalne penzije. Kako su projektovani prihodi od doprinosa za ovu godinu oko 560 miliona, a smanjuju se od oktobra za oko 50 odsto, to znači da bi za iduću godinu to bilo dodatnih 280 miliona razlike, a za ova tri mjeseca 2024. to je rupa od oko 70 miliona, što znači da će ukupan manjak za ovu godinu iznositi oko 250 miliona eura, a za 2025. godinu će to biti minus od skoro 500 miliona eura, s obzirom na to da će i penzije biti povećane”, kazao je Krnić.

Moguća zaduženja 

On navodi da bi dodatna zaduženja, radi sprovođenja programa ,,Evropa sad 2“, uz veliku inflaciju obezvrijedila povećanje zarada i urušila našu ekonomiju.

,,Naši političari bi morali da razumiju da država i njena ekonomija nijesu igračke, da neprovjereni eksperimenti nijesu dobrodošli i da ne možemo da dozvolimo da sve propadne samo da bi se zadovoljili partikularni partijski interesi”, tvrdi Krnić.

On ne očekuje da će ove nove mjere doprinijeti ekonomskom rastu i stabilnosti.

,,Zapravo ulazimo u vrijeme nestabilnosti i neizvjesnosti. Teško je procijeniti, jer je neuobičajeno ono što Vlada sprovodi, drugi sistemi se nijesu usudili da ovoliko rizikuju. Očekujem dalji rast inflacije, obezvređivanje rasta zarada i udar na penzioni fond. Svjedoci smo problema u zdravstvenom sistemu, a sada se urušava i penzioni fond. Nego predstavnici vlasti vjerovatno računaju da će neka nova vlast rješavati probleme koje će oni izazvati. Bez rasta proizvodnje, produktivnosti i ukupne privredne aktivnosti nema ni jake ekonomije”, tvrdi Krnić dodajući da nakon primjene ovih mjera dugoročna održivost javnih finansija ne postoji.

,,Ulazimo u vrijeme nesigurnosti i teško je predvidjeti što će se dešavati, jer ne poznajem ekonomski sistem koji je kroz slično prolazio. Zamislite da imate svake godine 500 miliona minusa koji se kumulativno uvećava uz dodatna zaduženja radi održavanja glomaznog i skupog aparata. Ne krećemo se u dobrom smjeru i ne vidim na koji način da sa ovom ekonomskom logikom izađemo iz ove situacije ako se ovaj hazarderski pristup nastavi. Moramo znati, proizvoditi i stvarati više da bi nam bilo bolje, a od toga bježi svaka vlast, jer to znači raditi i podnositi odgovornost u tom radu”, ističe Krnić dodajući da je pobijedila logika uhljebništva i da se protiv nje treba boriti.

,,Za početak time što ćemo stvari nazivati adekvatnim imenima”, poručuje Krnić.

Smatra da će od novih mjera najviše profitirati u javnom sektoru.

,,Ali očekujem dalji pritisak na realnu privredu. Ne vidim kako privreda može da profitira kad nijedna od ovih mjera nije razvojna, ovo su same preraspodjele u okviru postojećih stavki budžeta, pritom vrlo rizične. Može eventualno profitirati krupni kapital, konkretno mislim na sektor trgovine, ali to je na račun građana. Nema nove vrijednosti pa ne možemo da očekujemo neku korist za društvo u cjelini, već inflaciju i veće probleme. Može se očekivati rast potrošnje u određenoj mjeri, ali to je ograničenog karaktera, jer plate se povećavaju u mnogo manjoj mjeri od onog što je obećano, a očekujem da će cijene još da rastu”, poručuje Krnić.

On navodi da će inflacija obezvrijediti povećanja koja su višestruko manja od obećanih i to je glavni izazov.
,,Ukoliko su u nekoj privatnoj kompaniji regres ili zimnica definisani na osnovu minimalne zarade, kako će se obračunavati minimalna zarada, kao 600 ili 800 eura? Ni u jednoj državi ne postoje dvije minimalne zarade. Ukoliko se planira da se za visokoškolce tretira na jedan način, što je sa radnim mjestima za koje nije potrebna visoka stručna sprema, a pokrivaju ih zaposleni koji je imaju? Što se desilo sa obećanjem o punoj zaposlenosti i o kraćem radnom vremenu? Bilo je jasno od početka da to nije moguće sprovesti, ali moramo da uvedemo odgovornost za obećanja koja se ne ispunjavanju ili koja se ispunjavaju u djelimičnoj mjeri”, ističe Krnić napominjući da ne treba zaboraviti ni da će prihodi od turističke sezone biti manji od očekivanih.

,,Jedino valjano rješenje je borba protiv ovakvog ekonomskog pristupa i stvaranje nove ekonomske vrijednosti kroz povećanje domaće proizvodnje i usluga. To je preokret koji nam je nužan da bismo došli na pozicije održivog ekonomskog razvoja”, zaključuje Krnić. 

Spajić: Povećanje standarda zaposlenih apsolutno fiskalno održivo

Premijer Spajić je juče na premijerskom satu kazao da je ponosan što je u svom kratkom političkom djelovanju uspio da afirmiše ekonomske teme i unapređenje standarda zaposlenih. On je, odgovarajući na pitanje Miluna Zogovića (DNP) – da li je zadovoljan dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa ,,Evropa sad 2“, podsjetio da je Vlada, dva mjeseca nakon konstituisanja, povećala minimalnu penziju za 52 odsto na 450 eura, te da će od oktobra prosječna plata iznositi 1.000 eura, prosječna minimalna 700, te da će penzije od januara biti više za sedam do osam odsto.

,,Povećanje standarda zaposlenih i penzionera apsoluto je fiskalno održivo kao što je bio slučaj i sa „Evropom sad 1“, a čemu svjedočimo tri godine nakon implementacije ovog programa kroz značajno veće prihode budžeta i rekordan ekonomski rast, kojim su se hvalili upravo oni koji su taj program i kritikovali. Sva politička spinovanja koja smo imali prilike da slušamo od prvog dana rada ove vlade, pala su u vodu. Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane. Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane. Takođe, podstičemo mlade da ostaju u Crnoj Gori, a ne da svjedočimo odlivu visoko kvalifikovane radne snage, što je bio veliki izazov za sve zemlje ulaskom u Evropsku uniju i liberalizacijom tržišta rada”, kazao je Spajić. 

Ura: PES prevario građane

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar naveo je da su premijer Milojko Spajić i Pokret Evropa sad (PES) prevarili građane, jer će plate biti povećane samo šest odsto, umjesto obećanog povećanja od 25 odsto.
On je na konferenciji za novinare u Skupštini kazao i da je država stavljena na kocku, jer je neizvjesno kako će se pokriti minus od 350 miliona eura svake godine. Konatar je naglasio da minimalna zarada neće biti 700 eura, kako je Spajić obećao, već 600 eura.
,,Takođe, radno vrijeme se neće smanjiti na sedam sati dnevno i plate se neće povećati 25 odsto, kako je to pokazivao famozni kalkulator PES-a, već samo šest odsto”, tvrdi Konatar.
On je dodao i da Spajić u suštini uzima novac od budućih penzija, koje će biti manje, da bi sada povećao plate koje će pojesti inflacija.
,,Godišnji minus Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) će biti između 330 i 350 miliona eura, koje Spajić planira da obezbijedi kroz prihode od markiranja goriva za šta još nema zakona, kroz oduzimanje nelegalne imovine gdje su sudski procesi neizvjesni i mogu trajati godinama, zato što su upravo Spajić i PES odbili prijedlog Zakon o ispitivanju porijekla imovine koji je predlagala Ura”, kazao je Konatar.
Konatar tvrdi da su Spajić i PES državu stavili na kocku, sa mogućim nesagledivim negativnim posljedicama po stabilnost javnih finansija.

Milović: Ograđujem se od prevare Spajića i Krvavca

Ministar pravde Andrej Milović poručio je da osjeća obavezu da se ogradi od ,,očigledne prevare koju prezentovana fiskalna strategija Vlade predstavlja“, a čiji su tvorci Milojko Spajić i Branko Krvavac.

,,Kao ministar u Vladi, kao čovjek koji je ispred PES-a bio jedan od nosećih stubova kampanje za parlamentarne izbore u junu prošle godine i svih prethodnih izbora na kojima je PES učestvovao, osjećam obavezu da se ogradim od očigledne prevare koju juče prezentovana fiskalna strategija Vlade predstavlja, a čiji su tvorci Milojko Spajić i Branko Krvavac“, napisao je Milović u objavi na mreži Iks.

On je naveo da su tokom kampanje Crnoj Gori obećali program ,,Evropa sad 2“.

,,Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje i na osnovu obećanog smo ga dobili”, naveo je ministar.

Međutim, umjesto obećanog, prema njegovim riječima, ,,građani dobijaju farsu“.

,,Dobijaju prevaru. I dobijaju vrijeđanje inteligencije nekakvim izmišljenim pojmovima poput ‘prosječnog minimalca’. Građani su žrtva potrebe Spajića i Krvavca da uoči lokalnih izbora u Podgorici i izvjesnih vanrednih parlamentarnih izbora kreiraju još jednu marketinšku prevaru, pokušavajući tako politički da prežive”, dodao je Milović, koji smatra da su građani prevareni.

PKCG: Povećanje poreza za smještaj može ugroziti turizam

Premijer Milojko Spajić najavio je u novoj fiskalnoj strategiji uvođenje jedinstvene stope PDV-a od 15 odsto za sve usluge u ugostiteljstvu, uključujući smještaj, hranu i piće. Odbor turizma i ugostiteljstva Privredne komore izražava zabrinutost zbog ove promjene, ističući da snižena stopa PDV-a od sedam odsto za usluge smještaja mora ostati kako bi se očuvala konkurentnost crnogorskog turizma. Predlažu analizu uticaja ovih mjera na tržište, ukazujući na negativne posljedice prethodnih povećanja PDV-a na sektor ugostiteljstva. Upozoravaju da bi povećanje poreza moglo smanjiti potražnju i negativno uticati na prihod od turizma, koji je ključan za ekonomiju zemlje.

,,Neki izdavaoci smještaja su već prodali aranžmane za sljedeću godinu po stopi PDV-a od sedam odsto i bili bi na gubitku”, istakli su za Pobjedu iz Odbora i napominju da je turizam privredna grana izuzetno osjetljiva na svako povećanje fiskalnih i parafiskalnih nameta i da prije izmjene propisa treba napraviti analizu uticaja stope PDV-a na konkurentnost crnogorskog turizma.

,,Zbog konkurentnosti crnogorskog turizma, stopa PDV-a na usluge smještaja mora da ostane snižena, na sedam odsto”, kazali su iz ovog odbora napominjući da će konačan stav imati nakon davanja fiskalne strategije na komentar privrednicima.

,,Vidjeli smo koji su problem napravili kada su povećali stopu PDV-a na usluge u ugostiteljstvu za sve, osim za restorane”, poručuju iz Odbora.

Kako objašnjavaju, stopa poreza na dodatu vrijednost ima značajan uticaj na konkurentnost pojedinih djelatnosti.

,,Stoga države koriste mogućnost sniženja stope PDV-a za pojedina dobra i usluge kao instrument za stimulisanje potrošnje odabranih proizvoda i usluga, shodno Direktivi o porezu na dodatu vrijednost EK br. 112 /2006, Aneks III. U Evropskoj uniji je snižena stopa PDV-a za usluge turističkog smještaja i ugostiteljstva prepoznata kao instrument za podizanje konkurentnosti, budući da velika većina zemalja EU primjenjuje snižene stope PDV-a kako za usluge smještaja, tako i za ugostiteljske usluge, a određene zemlje i za ostale turističke usluge, ostvarujući na taj način konkurentniji okvir za poslovanje i razvoj turizma”, kazali su iz Odbora.

Tvrde da turistički proizvod spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene, jer promjena cijena ima značajan uticaj na tražnju.

,,Dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a”, poručuju iz PKCG.