Video
Crnogorsko tržište kapitala u ovoj godini bilježi jedan od najlošijih rezultata u istoriji. Veliki investitori su rijetkost. Od početka godine na Montenegroberzi zabilježeno je osam dana bez ijedne sklopljene transakcije. Vučinić kaže da situacija na berzi odslikava trenutne ekonomske prilike u zemlji. Građani koji raspolažu viškovima sredstava, kako dodaje, ne vide Montenegroberzu kao mjesto za alokaciju svojih slobodnih sredstava. Razlog vidi u tome što je, kako je kazala, u Crnoj Gori sve manje kompanija koje ostvaruju rezultate koji će investitorima donijeti dividendu ili kapitalnu dobit, što i jesu glavni motivi ulaganja. Vučinić ukazuje i na potpuno odsustvo države Crne Gore sa domaćeg tržišta kapitala. Crnoj Gori, smatra Vučinić, nedostaju stručna lica koja posjeduju savremena znanja i vještine da rukovode i upravljaju kompanijama, posebno onima u značajnom ili većinskom vlasništvu države, a koje se listiraju na crnogorskoj Berzi. Građanima savjetuje da osim ulaganja u nekretnine ili štednje u bankama, bar 30% svojih sredstava ulože u hartije od vrijednosti.
- Kako ocjenjujete trenutnu situaciju na crnogorskom tržištu kapitala?
Situacija odslikava trenutne ekonomske prilike u Crnoj Gori.
Crnogorski građani koji raspolažu viškovima sredstava ne vide Montenegroberzu kao mjesto za alokaciju svojih slobodnih sredstava. Pored štednje i ulaganja u nekretnine, berza hartija od vrijednosti takođe donosi prilike za ostvarivanje prinosa, koji su tradicionalno veći od kamate na štednju i kamate na državne obveznice.
Investitori zaobilaze Crnu Goru i prilike traže u našem neposrednom okruženju, jer je u Crnoj Gori sve manje kompanija koje posluju na način da ostvaruju rezultate koji će investitorima donijeti dividendu ili kapitalnu dobit, što i jesu glavni motivi ulaganja.
Crna Gora nema tržište profesionalnih menadžera. Nedostaju nam stručna lica koja posjeduju savremena znanja i vještine da rukovode i upravljaju kompanijama, posebno kompanijama koje su u značajnom ili većinskom vlasništvu države, a koje se listiraju na crnogorskoj Berzi.
Naše kompanije bi trebalo da vode menadžeri čiji angažman će biti zasnovan na stručnosti i kompetencijama, koji će biti sposobni da doprinose razvoju kompanije, da ostvare rezultate, a ne pojedinci koji se postavljaju da upravljaju strateški značajnim kompanijama isključivo na osnovu političke pripadnosti.
Povećanje zahtjeva za transparentnošću predstavlja obavezu za kompanije koje su listirane na berzi, a to i nije baš popularan i prihvatljiv vid poslovanja u Crnoj Gori.
Pravna nesigurnost kada su u pitanju ostvarivanje i zaštita vlasničkih prava i prava akcionara stvorila su ne tako dobar investicioni imidž za Crnu Goru, što predstavlja dodatni teret, koji doprinosi odbijanju ozbiljnih profesionalnih investitora.
- O prometu: Koliko je transakcija bilo od početka godine do danas? Koliki je promet? Koje su hartije najinteresantnije investitorima i zašto? Podatke uporediti sa prethodnim godinama?
Od početka godine realizovano je 340 transakcija i ostvaren je promet od 2,2 miliona eura. Najveću pažnju investitora imale su korporativne obveznice Hipotekarne banke, kao i akcije navedene banke, zatim akcije Jugopetrola, Crnogorskog Telekoma, Budvanske rivijere, Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Sveti Stefan Hoteli.
Najveći rast od početka ove godine ostvarile su akcije sljedeće tri kompanije: Sveti Stefan Hoteli, koje su porasle za 16,67%, zatim akcije Elektroprivrede čija cijena je porasla za 16,53% i akcije Budvanske rivijere 13,26%.
Prethodna godina je bila neuporedivo bolja u odnosu na ovu, promet je za isti period bio 5 puta veći, a broj transakcija je prošle godine bio duplo veći nego ove godine. Ova godina je jedna od lošijih godina u istoriji crnogorskog tržišta kapitala, mada do kraja godine ima još dosta vremena, tako da investitori mogu svojim aktivnostima znatno promijeniti trenutnu berzansku statistiku.
- Ko su trenutno investitori na crnogorskom tržištu kapitala?
Na osnovu prometa koji se ostvaruje od početka ove godine evidentno je prisustvo malih investitora na strani ponude, oni svoje skromne portfelje rasprodaju u mjeri i obimu u kojem imaju potrebu za novčanim sredstvima. Velikih investitora iz inostranstva koji su zainteresovani za akcije crnogorskih kompanija iz godine u godinu je sve manje i sada predstavljaju rijetkost.
- Da li možete napraviti poređenje našeg sa tržištima u regionu?
Crna Gora ima regulativu koja je usklađena sa regulativom EU. Tržišna struktura, pravila poslovanja, povećani zahtjevi za izvještavanjem i transparentnošču, čine nas sličnim sa regionalnim berzama, koje su članice EU, ali ne i jednako razvijenim, tu mislim prije svega na Zagrebačku i Ljubljansku berzu. Sljedeća sličnost je i to što Montenegroberza ima sistem trgovanja koji je identičan sistemima trgovanja na Sarajevskoj, Banjalučkoj i Makedonskoj berzi.
Razlika između Montenegroberze i regionalnih berzi je potpuno odsustvo države Crne Gore sa domaćeg tržišta kapitala. Regionalne berze su mjesta na kojima njihove države obezbjeđuju sredstva za finansiranje javne potrošnje i infrastrukturnih projekata, kroz plasman državnih zapisa i aukcije državnih obveznica. Crna Gora iako ima berzu, trgovački sistem i kadrove za realizaciju aukcije državnim obveznicama i kasnije sekundarni promet istim, na žalost ili ne prepoznaje prednosti našeg tržišta kapitala ili ih namjerno zaobilazi i forsira plasman na inostrane berze, čime umanjuje značaj svog tržišta i uskraćuje aktivan protok novca i kapitala, gdje gube svi učesnici, a u krajnjem i sama država.
Na berzama u regionu se trguje instrumentima tržišta novca, kraktoročnim hartijama od vrijednosti, državnim obveznicama. Na žalost, iako Montenegroberza ima sistem trgovanja identičan regionalnim berzama, Crna Gora ne koristi ni dio mogućnosti koji naše tržište pruža.
- Koje su aktivnosti Montenegroberze na privlačenju investitora?
Montenegroberza ima sistem koji treba i može da doprinese finansiranju Vlade, odnosno države, kao i finansiranju kompanija podjednako, posebno za infrastrukturne i korporativne investicije, koje doprinose ekonomskom rastu Crne Gore.
Investiciona klima, politička stabilnost i imidž zemlje su veoma važni investitorima, kad takvi uslovi postoje investitori dolaze sami, a njih treba da obezbijede nosioci vlasti, a ne berza.
- Kakva je po vama perspektiva crnogorskog tržišta i šta po vama treba preduzeti kako bi privukli investitore?
Perspektiva će direktno zavisiti od ekonomske perspektive Crne Gore, od kvaliteta kompanija koje u njoj posluju, od finansijske snage institucionalnih i malih investitora, od sigurnosti njihovog ulaganja, od aktiviranja tržišta državnih obveznica, od interesovanja i interesa inostranih ulagača. Budućnost će zavisiti i od kreatora ekonomske politike koji treba da se bave razvojem tržišta kapitala uz održavanje finansijske stabilnosti, jer jedino takve prilike mogu da budu privlačne profesionalnim i velikim ulagačima.
- Ranije ste kazali da je Montenegroberza u potpunosti marginalizovana i da nema podršku domaćih kreatora ekonomske politike u pogledu razvoja. Kako država može dati doprinos razvoju tržišta kapitala u CG?
Vrlo jednostavno, tako što će koristiti infrastrukturu crnogorskog tržišta kapitala za razvoj primarnog i sekundarnog tržišta obveznica i državnih zapisa Crne Gore, na način na koji države iz okruženja koriste resurse i mogućnosti svoji berzi, brokera, banaka i ostalih institucija.
Crnogorsko tržišta kapitala ima infrastrukturu, regulativu i kadrove koji mogu biti nosioci njegovog daljeg razvoja.
- Da li biste savjetovali građanima Crne Gore da baš sada investiraju u domaće hartije od vrijednosti i koje hartije po vama imaju perspektivu?
Berza je organizator tržišta kapitala, njena uloga je da obezbijedi uslove za trgovanje finansijskim instrumentima. Brokeri i investicioni savjetnici su zaduženi da pružaju klijentima investicione usluge i investicione savjete i da realizuju transakcije.
Preporučeno
Uvijek sam za diversifikaciju investicija, što bi značilo da imovina pojedinca ili institucije čini portfolio koji bi bio strukturiran tako što bi 30% predstavljao novac u vidu depozita ili oročene štednje i to u dvije do tri različite valute, 30% ulaganje u nekretnine ili zemljište, bilo da je poljoprivredno ili građevinsko i 30% bi bile hartije od vrijednosti, odnosno kombinacija akcija i obveznica, a preostalih 10% bi mogli biti usmjereni u moderne i visokorizične oblike digitalne imovine.
