“Naš finansijski model pokazuje, i to na osnovu rezultata u prethodnom periodu, da kompanija može poslovati pozitivno ukoliko ima svoje avione. Obim avio saobraćaja MA u Crnoj Gori za 12 mjeseci ne može pokriti troškove iznajmljivanja aviona. Da je drugačije, Lufthansa, British Airways i veliki broj drugih avio kompanija bi letjeli 12 mjeseci ka Crnoj Gori, a znate da to nije slučaj “, kazao je Vukićević Pobjedi.

Istakao je da je pandemija korona virusa izazvala strahovite poremećaje u avio industriji od početka ove godine.

“Ova industrija je izrazito kapitalno intenzivna, ulaganja su velika što znači da je kreditna i izloženost kompanija prema lesorima (odobravaju zakupcu pravo korištenja sredstava prilikom zakupa ili kupovine aviona op.a.) značajan fiksni trošak za avio kompanije”, pojasnio je Vukićević.

MA od 16. marta ne obavlja komercijalne letove, što znači da su fiksni troškovi ostali na istom nivou, a prihoda nije bilo. U prva četiri mjeseca ove godine promet je skoro prepolovljen u odnosu na isti prošlogodišnji period.

“U ovom periodu prevezeno je 70.000 putnika i obavljeno 980 letova, u odnosu na 130.000 putnika i 1.800 letova prošle godine. Prihodi su pali sa 12 na šest miliona eura, ali su i varijabilni troškovi bili značajno manji. Ostvareni poslovni rezultat je naravno daleko slabiji nego prošle godine”, rekao je Vukićević.

Dodao je da MA ima spremne avione i osoblje za početak komercijalnog saobraćaja. Očekuje da komercijalni saobraćaj, na početku niskog intenziteta, krene u prvoj polovini juna.

“Plan je da ovu sezonu radimo sa četiri aviona, što znači manji obim i manje putnika nego prošle godine kada smo radili sa šest aviona, ali okolnosti su takve da bi poslovno bio veliki rizik ići sa iznjamljivanjem još jednog ili dva aviona”, izjavio je Vukićević.

Parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA kojim se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.

“Zakon je jasan izraz namjere i Vlade i Skupštine da pitanje konsolidacije i razvoja MA riješe na sveobuhvatan način. Pod tim podrazumijevam zatvaranje dugova iz prošlog perioda i stvaranje preduslova za profitabilno poslovanje, kroz investicije u nabavku aviona i restauraciju motora”, kazao je Vukićević.

On smatra da je ovaj zakon predmet neosnovanih kritika i ističe da je jasno naznačeno da se proces implementacije sprovodi u tri faze.

“Prva faza je pretvaranje potraživanja države u povećanje akcionarskog kapitala. Nije opraštanje, niti plaćanje duga MA, nego povećanje kapitala kompanije kroz kupovinu akcija. Odnosno, potraživanja koja su bila nenaplativa, a koja bi u slučaju likvidacije MA pala na teret države i Aerodroma CG, dobijaju novi kvalitet kao aktiva države”, tvrdi Vukićević.

Druga faza je ulaganje u restauraciju motora, što je, kako kaže, najveći investicioni trošak svake kompanije pored kupovine aviona i obezbjeđenje likvidnosti dok se ne završi nabavka aviona.

“Treća, razvojna faza, je kupovina aviona koji bi bili u vlasništvu MA, što bi omogućilo kompaniji da uz druge mjere na optimizaciji, posluje profitabilno”, rekao je Vukićević.

Agencija za zaštitu konkurencije zatražila je nedavno dostavljanje dodatnih informacija potrebnih za davanje mišljenja o usklađenosti ovog zakona i Zakona o kontroli državne pomoći.

“Čekamo mišljenje Agencije, završavaju se dodatne analize koje je Agencija zatražila i koje treba da dokažu opravdanost državnog ulaganja sa aspekta privatnog investitora”, kazao je Vukićević.

On tvrdi da je država postupila na jedini način koji je bio i ekonomski i socijalno ispravan preduzimajući neophodne mjere da se sačuva nacionalna avio-kompanija.

“To su uradile sve zemlje regiona koje imaju svoje nacionalne kompanije, ulažući značajno više novca nego Crna Gora u njihov oporavak i razvoj. Govorimo o stotinama miliona eura u preuzimanje dugova JAT-a i kasnija ulaganja u Air Serbia. Slična je stvar sa Croatia Airlinesom. Uz desetak miliona eura godišnje državne pomoći za odvijanje saobraćaja od javnog interesa”, podsjetio je Vukićević.

To su, navodi, uradile sve zapadnoevropske zemlje početkom 90-ih godina, ulažući u konsolidaciju i pripremajući svoje nacionalne avio-prevoznike za privatizaciju.

“I vidite kako se danas države ponašaju u vrijeme krize, kada treba spasavati svoje avio prevoznike. Ponovo su milijarde eura i dolara bespovratne ili vrlo povoljne državne pomoći vlade širom svijeta obezbijedile za svoju avio industriju, svjesne značaja koji ova grana privrede ima na nacionalnu ekonomiju. I to je možda najbolji dokaz ispravnog postupanja naše Vlade kada je odnos prema nacionalnoj avio-kompaniji u pitanju”, naglasio je Vukićević.

Ukazao je da za Crnu Goru avio saobraćaj predstavlja jednu vrstu infrastrukture ako se sagledaju geografska pozicija i značaj koji turizam ima.

“Možemo se mi zavaravati kako će druge kompanije da lete ukoliko MA bude zatvoren i da nude jeftinije usluge. Ali dešavanja u praksi demantuju takva razmišljanja. Svaka zemlja koja nema nacionalnog avio prevoznika zavisi od drugih, a sve osim čisto komercijalnog pristupa od strane drugih avio kompanija je nerealno očekivati. U julu i avgustu će svi da lete ka Crnoj Gori, ali u januaru i februaru neće. Jer se tada radi sa negativnim poslovnim rezultatom”, saopštio je Vukićević.

Podsjetio je da je kompanija početkom godine pokrenula aktivnosti u pravcu optimizacije poslovanja. Između ostalog, donijeta je odluka o ukidanju predstavništava u inostranstvu i smanjenju broja zaposlenih u beogradskom predstavništvu, ukinute određene naknade i privilegije, napravljen nacrt novog pravilnika o zaradama koji je podrazumijevao određene korekcije na niže.

“Na žalost, onda nas je zadesila ova katastrofa i sa nekim aktivnostima se malo usporilo”, rekao je Vukićević, objašnjavajući da je najveći broj zaposlenih na plaćenom odsustvu koje podrazumijeva umanjenu zaradu za 30 odsto.

“Nakon što bude jasnije kako će izgledati poslovanje poslije pandemije, moramo redefinisati komercijalnu strategiju i sagledati organizacionu strukturu kompanije. Moguće da će morati da se redukuje broj zaposlenih, ali ne bih kadrovsku optimizaciju gledao samo kroz to, već kao proces koji treba da dovede do novog kvaliteta u organizaciji poslovanja”, rekao je Vukićević, podsjećajući da su lani imali neto gubitak od osam miliona eura, a da su prihodi od države iznosili 5,5 miliona eura.

“Ova kompanija nije nastala sa isključivim ciljem da pravi profit. Niti je to sada imperativ, značaj kompanije za turizam i sveukupnu ekonomiju je i dalje vrlo značajan i kada pričamo o opravdanosti postojanja MA, moramo uzeti u obzir velike indirektne i multiplikativne efekte. Oni mogu lako da se kvantifikuju, što smo i uradili i sa čime je javnost upoznata. Taj iznos se kretao u 2018. i 2019. godini oko 120-150 miliona eura na godišnjem nivou”, saopštio je Vukićević, komentarišući prošlogodišnji poslovni rezulatat.

Prema njegovim riječima, MA nije javna ustanova niti je potrošačka jedinica državnog budžeta ,,kako vole pojedini nedobronamjerni kritičari da ističu“.

“Ovo rukovodstvo je bilo odgovorno da pripremi model po kome će MA zadržati obim saobraćaja koji se kreće na nivou 650.000 do 700.000 prevezenih putnika godišnje a pri tom poslovati bez gubitaka, odnosno bez potrebe da država pokriva gubitke, kao što je u prošlosti bio slučaj”, rekao je Vukićević.

Vukićević je naveo da bord nije raspravljao o odluci Agenciji za sprečavanje korupcije, koja je utvrdila da je Vlastimir Ristić, koji je nedavno izabran za izvšnog direktora MA, kao član Odbora direktora Aerodroma CG prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer je istovremeno sa javnom funkcijom obavljao i dužnost direktora i ovlašćenog zastupnika u dva preduzeća.

Crna Gora ima bilateralne sporazume iz oblasti avio saobraćaja sa određenim brojem zemalja koje, kako kaže Vukićević, daju njihovim avio-kompanijama značajnu prednost kod obavljanja saobraćaja.

“To automatski stavlja MA u neravnopravan položaj. Već jednom sam javno pitao i mi ćemo iz kompanije nastaviti da pitamo, ko treba nas da zaštiti od nelojalne konkurencije kada vidimo da dobrovoljaca – advokata koji štite strane kompanije ima napretek”, istakao je Vukićević.

Vukićević je podsjetio da MA ima u vlasništvu avion “foker 100“, dok je jedan “embraer 195“ nabavljen 2010. godine na lizing od brazilske BNDS banke i njegova otplata se završava 2022, a ukupni godišnji troškovi za njega su 3,2 miliona eura. MA je dva “embraera 195“ iznajmio od GECAS-a do 2023. odnosno 2024. godine, godišnji fiksni troškovi najma iznose 3,7 miliona eura za oba aviona.

“Ta dva aviona ćemo pokušati da otkupimo prije isteka roka ugovora. Zbog poremećaja na avio tržištu, plan je da avione nabavljamo fazno, ali više detalja ćemo imati kada u bliskoj budućnosti redefinišemo komercijalnu strategiju”, rekao je Vukićević.