Video
On je komentarišući najavljenu kupovinu nikšićke željezare od strane EPCG i eventualno građenje solarne elektrane na prostoru te fabrike, istakao da bi bez cost-benefit analize ove investicije bilo jako neodgovorno ući u jedan ovakav aranžman, imajući u vidu druge lokacije u Crnoj Gori pogodne za izgradnju solarnih elektrana, a koje su znatno jeftinije za kupovinu ili zakup. On smatra i da bi izgradnja solarne elektrane u Podgorici na prostoru Kombinata alumijuma (KAP) bila mnogo isplativiji potez nego ideja da se solarna elektrana gradi na prostoru željezare.
Iz EPCG Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja da li je isplativa kupovina željezare i građenje solarne elektrane na prostoru te fabrike, kao ni na pitanje da li je ova državna elektroenergetska kompanija napravila biznis plan i analizu povodom najavljene investicije.
– Informacije i odgovor na pitanje o isplativosti kupovine željezare i građenja solarne elektrane treba da pojasni cost-benefit analiza ove investicije, bez čega bi bilo jako neodgovorno ući u jedan ovakav aranžman. Imajući u vidu druge lokacije u Crnoj Gori pogodne za izgradnju solarnih elektrana, a koje su znatno jeftinije za kupovinu ili zakup, lako je doći do zaključka gdje je povoljnije rješenje za gradnju velikih solarnih energetskih objekata. Ono što je jako opasno jeste da se zbog populizma velikog broja političara, menadžera u javnim preduzećima i drugih donosilaca odluka, mogu donijeti odluke koje nemaju ekonomsku opravdanost, a čije ćemo posljedice na kraju platiti svi zajedno bez obzira za koju smo politiku, koje smo vjere ili nacije. Brojevi i činjenice su uvijek neumoljivi i najbolje će nam pokazati kako dobre tako i loše odluke koje su se donosile, koje se donose i koje će se tek donositi – kazao je Pobjedi profesor Vušanović.
Potrebne detaljne studije i elaborati
On je naveo da EPCG kao kompanija čija je osnovna djelatnost proizvodnja električne energije, treba da bude zainteresovana da radi nove energetske proizvodne objekte, a posebno one koji zovemo obnovljivim (vjetro, hidro i solarne elektrane) zbog potreba koje nameće Pariski klimatski sporazum iz 2018. godine, čiji je Crna Gora potpisnik.
– Električna energija iz solarnih elektrana je svakako jedna od najvažnijih i po potencijalu najznačajniji izvor kojeg Crna Gora ima, pa zbog te činjenice treba da bude u svim prioritetima razvoja EPCG, a i drugih energetskih kompanija u Evropi, gdje god postoji značajan solarni potencijal – rekao je Vušanović.
Naglasio je da su prije bilo kakve odluke o ulaganjima sredstava iz EPCG kao državne kompanije, a koja su i sredstva svih građana Crne Gore, potrebne detaljne studije i elaborati koji bi trebali da potvrde ili ne potvrde opravdanost ulaganja u nove kapacitete, kao i da jasno pokažu benefite koji će se ili neće ostvariti.
– Prostor Nikšića kao mjesta za solarnu elektranu u poređenju sa drugim lokacijama u Crnoj Gori treba pažljivo elaborirati i procijeniti, posebno imajući u vidu činjenicu da je za početak bilo kakve investicije na ovoj lokaciji u Nikšiću najprije potrebno utrošiti značajna sredstva (25 miliona eura) za kupovinu prostora (imovine željezare Nikšić) na kojoj je planirana buduća solarna elektrana – izjavio je profesor Vušanović.
KAP bolje rješenje od željezare
Prema njegovim riječima, grubi proračuni govore da je na prostoru nikšićke željezare moguće izgraditi solarnu elektranu snage oko 40 MW, koja bi godišnje proizvodila 45,24 GWh struje, što je pri prosječnoj cijeni na berzi za 2022. godinu od 350 €/MWh čini bruto prihod od 15,8 miliona eura.
– Hipotetički posmatrano, slična solarna elektrana bi mogla biti izgrađena na prostoru bivšeg Kombinata aluminijuma Podgorica – KAP, snage 100 MW i godišnje proizvodnje od oko 131,4 GWh, što daje finansijski efekat na nivou godine od 45,99 miliona eura. Iz ovoga se jasno vidi da je izgradnja solarne elektrane u Podgorici na sličnoj lokaciji mnogo bolje isplativ potez nego pomenuta ideja sa željezarom Nikšić. Pored toga infrastruktura za prenos proizvedene električne energije u prostoru KAP-a je znatno povoljnija i veća jer postoji kapacitet mreže od 3×200 MW koji je trenutno neiskorišćen – istakao je Vušanović.
Sunčani sati
On je naveo da Nikšić ima 1.131 sat sunca u toku godine, dok je Podgorica sa 1.314 sati sunca što je za 16 odsto bolja izdašnost.
– U poređenju sa ova dva grada, Ulcinj sa 1.442 sata godišnje daleko je najbolja lokacija za iskorišćenje energije sunca u Crnoj Gori, a gdje da podsjetim javnost već postoji spreman projekat Briska Gora instalisane snage 250 MW, koji se ne realizuje iz meni nepoznatih razloga – kazao je Vušanović.
On tvrdi da sve u Crnoj Gori treba da zabrine to što ne vidimo značajne napore EPCG za izgradnju većih energetskih objekata bez obzira na konstantan deficit za električnom energijom i atraktivnost za ulaganje u ovaj sektor.
– Umjesto toga fokus je dat na projekat ,,Solari“, koji je, po mom mišljenju, lokalnog karaktera, sa do sada instalisanih sveg par kućnih instalacija, koji ne mogu i neće doprinijeti značajnom poboljšanju smanjenja deficita za električnom energijom i bržeg prelaza na tzv. obnovljive izvore energije – rekao je Vušanović.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je u petak na sastanku sa predstavnicima EPCG i radnika željezare saopštio da su elektroenergetskoj kompaniji ,,odriješene ruke“ da pregovara sa vlasnikom željezare, turskom Tosjali grupom.
Pogrešne odluke EPCG, čeka nas neizvjesna energetska jesen
Profesor Vušanović je podsjetio na činjenicu da energetski sektor u Crnoj Gori u ovoj godini radi bez KAP-a kao velikog potrošača električne energije zbog, po njegovom mišljenju, pogrešne odluke EPCG da dio svoje proizvodnje ne ustupi domaćoj industriji aluminijuma u Crnoj Gori.
– Umjesto toga, viškovi električne energije koje je EPCG imala u prvom dijelu ove godine, plasirani su na berzi izvozom, o čemu je javnost više puta obaviještena kao njenom ,,dobrom“ poslovnom potezu. Bilo bi lijepo sada da javnost zna kako su tada uvećani prihodi kompanije EPCG planirani za investicije u drugom dijelu 2022. godine. Prema dostupnim informacijama iz medija, ova sredstva nijesu uložena za nabavku nedostajućih količina električne energije za ljetnje mjesece i drugi dio 2022. godine, kada se znalo ili moglo pretpostaviti da će ona nedostajati, prema bilansima i iskustvima iz prethodnih godina, a pogotovo sada nakon izuzetno sušne ljetnje sezone koja ruši rekorde ne samo u Crnoj Gori nego i u Evropi – rekao je Vušanović.
On je naveo da je cijena struje na berzi tokom perioda izvoza u prvom dijelu ove godine (oko 150 €/MWh) bila značajno niža od sadašnjih 500 do 700 €/MWh. On je dodao da je lako pretpostaviti da će naša energetska kompanija EPCG biti prinuđena da nabavlja energiju po višestuko većim cijenama nego na početku tekuće godine kada smo je izvozili.
Preporučeno
– Umjesto priče o izgradnji novih velikih energetskih objekata, a posebno solarnih elektrana većih snaga, po mom mišljenju, imamo priču o kupovini željezare Nikšić što je najmanje dobar potez od onih koji su mogući i koji stoje na raspolaganju. Rezultate ovog i drugih poteza ćemo sigurno snositi svi, bili oni dobri ili loši, a o čemu ćemo se vrlo brzo uvjeriti uz dolazeću neizvjesnu energetsku jesen, koja nam svima stiže zajedno – zaključio je profesor Vušanović.
