To je poručeno tokom sesije Usklađivanje sa Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), održivost, praćenje i izvještavanje u cilju ostvarivanja postavljenih ciljeva na radionici „Nacionalni okvir politike za infrastrukturu za alternativna goriva“, koju su organizovali Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo energetike i rudarstva u okviru procesa izrade prvog Nacionalnog okvira politike Crne Gore za infrastrukturu za alternativna goriva, kao dijela projekta koji finansira Evropska unija.

Rukovoditeljka Službe za zaštitu životne sredine i klimatske promjene u Eko-fondu, Bojana Radović, kazala je da je ta institucija prethodnih godina realizovala više programa podrške energetskoj tranziciji, od subvencija za ugradnju fotonaponskih panela do podsticaja za kupovinu električnih i hibridnih vozila.

Prema njenim riječima, jedan od prvih projekata realizovan je u saradnji sa UNDP-om, kroz javni poziv za subvencionisanje ugradnje fotonaponskih panela. Taj projekat je, kako je navela, predstavljao uvod u znatno veće programe realizovane u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore, među kojima su projekti Solari 3.000+ i 500+ i njihovi nastavci.

Radović je kazala da Eko-fond od 2021. godine raspisuje javne pozive za subvencionisanje kupovine električnih vozila.

„Od 2021. godine do danas opredijelili smo oko dva miliona eura subvencija za kupovinu vozila“, navela je Radović.

Prema podacima koje je iznijela, kroz te programe podržana je kupovina oko 465 električnih i hibridnih vozila, dok je u Crnoj Gori trenutno registrovano oko 950 električnih vozila.

Radović je ocijenila da postoji značajan jaz između trenutnog broja električnih vozila i ciljeva koje bi Crna Gora trebalo da dostigne u narednom periodu.

Eko-fond je, kako je kazala, ranije raspisivao i javne pozive za subvencionisanje punjača za električna vozila, ali prije dvije godine interesovanje nije bilo dovoljno veliko. Ona smatra da bi danas situacija bila drugačija, imajući u vidu rast interesovanja za električnu mobilnost.

Radović je ukazala da finansiranje predstavlja jedan od ključnih izazova za sprovođenje mjera zelene tranzicije.

„Mi nijesmo budžetska jedinica. Potrebno je obezbijediti stabilne izvore finansiranja kako bismo mogli da doprinesemo ostvarivanju svih postavljenih ciljeva“, kazala je Radović.

Kao značajne izvore sredstava u prethodnom periodu navela je prihode od emisionih kredita, kao i podršku međunarodnih partnera.

Eko-fond je, prema njenim riječima, tokom posljednje dvije godine učestvovao u realizaciji podsticaja u oblasti energetske efikasnosti i e-mobilnosti uz donaciju Evropske komisije vrijednu 11 miliona eura, u saradnji sa resornim ministarstvom. Takođe je pomenula donaciju Republike Slovenije u iznosu od oko 1,5 miliona eura, koja je korišćena za subvencije za kupovinu električnih vozila i mjere energetske efikasnosti.

Radović je ukazala i na problem nepotpune primjene zakonskih rješenja. Kako je objasnila, zakon koji predviđa da se dio određenih naknada uplaćuje na račun Eko-fonda usvojen je 2020. godine, ali nijesu doneseni svi podzakonski akti potrebni za njegovu punu primjenu.

Zbog toga, kako je navela, sredstva koja bi trebalo da budu jedan od izvora prihoda Fonda još nijesu u potpunosti dostupna.

Ona smatra da je, pored razvoja infrastrukture, potrebno da Vlada, resorna ministarstva i ostale institucije imaju usaglašen pristup, nakon čega bi Eko-fond mogao da sprovodi odgovarajuće mjere podrške.

Govoreći o tome kome su namijenjeni programi podrške, Radović je naglasila da subvencije nijesu ograničene samo na fizička lica.

„Subvencije dajemo fizičkim licima, pravnim licima, preduzetnicima i drugim kategorijama korisnika. Mogu se prijaviti, na primjer, i taksi udruženja“, kazala je Radović.

Dodala je da je prvobitni cilj programa bio i podizanje svijesti građana o električnoj mobilnosti, što je, prema njenoj ocjeni, ostvareno.

Eko-fond sada, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, razmatra nove projekte, programe i modele subvencionisanja kojima bi se dodatno podržalo ostvarivanje ciljeva u oblasti e-mobilnosti.

Radović je naglasila da budući programi ne moraju biti ograničeni samo na kupovinu električnih vozila, već podrška može biti usmjerena i na veće infrastrukturne projekte.

Pomoćnik direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Nikola Mugoša kazao je da se razvoj elektroenergetske infrastrukture planira na osnovu potreba definisanih strateškim dokumentima, prije svega Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

„Nacionalni energetski i klimatski plan predstavlja glavni ulazni dokument prilikom pripreme našeg desetogodišnjeg plana razvoja“, objasnio je Mugoša.

Na osnovu razvojnog plana, CGES priprema investicioni plan koji odobrava regulatorna agencija.

Mugoša je kazao da CGES, kao finansijski stabilna kompanija, može da obezbijedi sredstva potrebna za razvoj mreže i realizaciju investicionih projekata.

Kompanija, kako je naveo, sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama, među kojima su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), njemačka KfW banka i francuska razvojna agencija AFD.

„Sa strane CGES-a nije problem obezbijediti finansijska sredstva za razvoj potrebnih investicija u mrežu“, kazao je Mugoša.

Mugoša je ocijenio da je Crna Gora u povoljnoj poziciji kada je riječ o kapacitetima prenosne mreže.

Prema podacima koje je iznio, crnogorski elektroprenosni sistem ima više od 1.600 kilometara dalekovoda i više od 30 trafostanica. Crna Gora je, kako je naveo, dobro povezana sa susjednim elektroenergetskim sistemima, sa ukupno 11 interkonektivnih vodova, kao i podmorskim HVDC kablom prema Italiji.

„Imamo infrastrukturu koja može da obezbijedi energiju potrebnu za sprovođenje ovog procesa“, kazao je Mugoša.

Kao primjer postojećih rezervi u infrastrukturi naveo je dvije trafostanice izgrađene za potrebe napajanja dionice autoputa Smokovac–Mateševo.

Njihov ukupni kapacitet je, prema njegovim riječima, oko 80 megavata, dok je trenutna potrošnja na obje trafostanice manja od jednog megavata.

Mugoša je naveo da se, prema podacima koje je koristio u pripremi za panel, do 2030. godine očekuje instalisana snaga punjača manja od 30 megavata.

„Samo te dvije trafostanice imaju ukupni kapacitet od 80 megavata i trenutno su veoma malo opterećene“, kazao je Mugoša, navodeći da postojeća infrastruktura na autoputu može da podrži razvoj mreže punjača.

Mugoša je ocijenio da veličina crnogorskog tržišta predstavlja jedan od ključnih izazova za razvoj mreže punjača.

Kako je objasnio, broj električnih vozila još nije dovoljno veliki da bi ulaganje u široku mrežu punjača bilo dovoljno atraktivno privatnim investitorima.

Zbog toga smatra da je potrebno paralelno podsticati kupovinu električnih vozila i izgradnju infrastrukture za njihovo punjenje.

„Vlada mora da podrži taj proces. Eko-fond radi dobar posao, ali su im potrebna dodatna sredstva kako bi taj posao mogao da se nastavi“, kazao je Mugoša.

Istovremeno, smatra da procedure za investitore treba pojednostaviti, ali bez odustajanja od osnovnih tehničkih standarda.

Operatorima elektrodistributivne mreže, kako je naveo, potrebni su precizni podaci o profilima opterećenja, snazi punjača i drugim tehničkim karakteristikama kako bi priključenje na mrežu bilo bezbjedno i planski sprovedeno.

Mugoša je zaključio da razvoj mreže punjača mora biti unaprijed planiran, kako bi elektroenergetski sistem u svakom trenutku imao dovoljno energije i raspoloživih kapaciteta za potrebe budućih operatora punionica.

Radionica je sprovedena u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija. Projekat sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.