Udruženje turističkih agencija dostavilo je Ministarstvu turizma niz primjedbi i prijedloga kako bi se zakon učinio primjenjivijim, održivijim i pravednijim – prije svega u zaštiti domaće privrede.

“Ključna zamjerka odnosi se na nelojalnu konkurenciju stranih subjekata. Trenutna praksa omogućava stranim turoperatorima da registruju firme sa simboličnim prisustvom u Crnoj Gori – često s jednim zaposlenim i minimalnim troškovima – dok se cjelokupan posao i naplata odvijaju van zemlje. Procjenjuje se da na ovaj način godišnje iz Crne Gore „iscuri“ više od 50 miliona eura, legalno ili u sivoj zoni, bez ikakvog ozbiljnog doprinosa lokalnoj zajednici. Dodatni problem su nelegalne aktivnosti: pojedine agencije nude neregistrovani smještaj, organizuju izlete bez fiskalnih računa i koriste globalne OTA kanale (Booking, GetYourGuide i dr.) bez ikakve fiskalne ili poslovne registracije u Crnoj Gori”, ističu turističke agencije.

Kako bi se tržište uredilo i zaštitila domaća privreda, Udruženje predlaže uvođenje obaveznog stručnog ispita za poslovođe agencija – po uzoru na Hrvatsku, Italiju, Maltu, Francusku, San Marino, kako bi se spriječilo da turizmom upravljaju nestručna lica i kako bi onemugicili da svaki stranac koji pozeli otvori agenciju u Crnoj Gori.

“Apsolutno smatramo da bi uvođenje obaveznog stručnog ispita za poslovođe turističkih agencija – po uzoru na Hrvatsku, Italiju, Francuku i druge zemlje – bilo jedno od ključnih rješenja da se turizmom u Crnoj Gori bave isključivo stručna i kvalifikovana lica. Trenutna praksa omogućava da praktično svako ko posjeduje oko 2.000 eura može registrovati agenciju, bez ikakve provjere znanja i iskustva. To je vec dovelo do ozbiljnih posljedica po crnogorski turizam i domaću privredu”, navode turističke agencije.

Nejasna procedura prilikom izdavanja licenci dodatno je, kažu, otvorila prostor za zloupotrebe.

“Poslednjh mjeseci Udruzenje je utvrdilo da je veliki broj licenci izdat mimo Zakona o turizmu ili suprotno zakonu, licima koja nijesu imala potrebno iskustvo, niti su se bavila suštinskim poslovima iz oblasti turizma a postojecim Zakonom o turizmu je to bilo neophodno”, navode turističke agencije.

Ukazali su, kažu, Ministarstvu na slučajeve, međutim oni nisu reagovali, nisu ih udostojili ni odgovora.

“Ne želimo ulaziti u to da li je riječ o lošim namjerama ili o ličnim interesima pojedinaca, ali je činjenica da su strancima izdavane licence mimo Zakona o turizmu, i na osnovu potvrda da su sarađivali(ne i zasnovali radni odnos), na primjer, sa rent-a-car agencijama, ili na osnovu kopija iż radne knjizice na osnovgu cega se vidi da je neko radio negdje u nekoj firmi(mozda kao haus majstor)  – što se ne može smatrati iskustvom u turizmu i u kreiranju i vođenju turističkog proizvoda potrebnim za izdavanje licenci”, ističu turističke agencije.

Prema njihovim riječima, trenutni Zakon se ne poštuje i krši prilikom izdavanja licenci od strane Ministarstva turizma što je potrebno pod hitno spriječiti novim Zakonom.

“Jedino uvođenjem kursa za poslovdje turisticke agencije  je to moguće, sve ostalo bi ostavilo prostora za malverzacije. Čak se i za agente za nekretnine novim zakonom predviđa polaganje stručnog ispita, a u turizmu se ostavljaju prostori za rad nestručnih lica. Uporedite samo prodaju jedne nekretnine koja znanja, vještine i iskustvo trebaju za taj posao ili  sa kreiranjem turističkog proizvoda na teritoriji Crne Gore”, ddoaju turističke agencije.

Hrvatska je, ističu oni, još prije više od decenije uvela obavezno polaganje stručnog ispita za menadžere i poslovođe agencija.

“Tamo se na ispitu provjerava znanje iz oblasti političkog i pravnog uređenja Hrvatske, turističkog zakonodavstva, osnova ekonomije, organizacije i poslovanja agencija, osnova turizma i ugostiteljstva,  i znanje hrvatskog i stranih jezika. Oni su jako dobro znali zašto se polaze politički sistem koji realno nije potreban turističkim radnicima. To je urađeno da bi spriječili strance (i iz Evropske unije i drugih zemalja) da otvaraju agencije bez ikakvog znanja i iskustva o Hrvatskoj, da oduzimaju radna mjesta njihovim gradjanima  i da na taj način iznose novac iz zemlje, kao i da bi spriječili nestručna lica da kreiraju hrvatski turistički proizvod,. Kod nas je, nažalost, potpuno suprotno: praktično svako ko hoće i kako hoće može otvoriti agenciju, bez ikakvih ograničenja i provjere”, navode.

Rezultat takvog sistema je, ističu oni, da danas u Crnoj Gori imamo 750 registrovanih agencija a samo par ozbiljniih DMC sa domaćim kapitalom, a bojimo se da će se taj broj uskoro još smanjiti, jer se domaći preduzetnici ne mogu izboriti sa nelojalnom konkurencijom iz Turske, Kine, Rusije, Bjelorusije, Poljske, Češke i drugih emitivnih tržišta, gdje inostrane agencije posluju mimo zakona i u potpunosti preuzimaju poslove koji bi trebalo da budu u rukama domaćih agencija.

“U Hrvatskoj koja je mnogo veća, nekoliko puta od Crne Gore, i koju posjetilo u 2024 21 milion turista, dest puta više nego Crnu Goru koju je posjetilo oko 2.1 milion turista, imamo na cijeloj teritoriji 1450 agencija, dok u Crnoj Gori po svim parametrima 10 puta manjoj imamo registrovanih 750 agencija, što dovoljno govori o opravdanosti njihovog Zakona”, ističu.

Postavlja se, kažu, pitanje kada se otvara neko tržiste i kada neki inostrani turoperator odluči da dovodi goste u Crnu Goru, zašto bi taj turoperator iz recimo Turske, Španije ili Francuske, angažovao domaću agenciju  da radi sa njom i plaća joj proviziju za usluge tokom cijele godine, kada może za 2000 eura da osnuje agenciju u svom vlasništvu u Crnoj Gori, za mjesec ili dva dana, zaposli nestručno lice na minimalnu platu koje samo statira, formalno zadovoljava uslove i ništa ne radi.

“Na taj način njeni troškovi su godišnji cca 10 ili 12 hiljada eura, a ako angažuje domaću agenciju troškovi će biti od 30.000 do 200.000 eura. Mi smo danas vjerovatno jedina zemlja u regionu, pa i u Evropi, koja je zavisna od turizma, a da istovremeno dozvoljava ovako nekontrolisan i neregulisan način registracije turističkih agencija”, ističu turističke agencije.

Cijeneda je na ovaj način u proteklih dvadeset godina proćerdano stotine miliona eura, jer je omogućeno inostranim agencijama da se formalno registruju u Crnoj Gori, da zaposle jednog ili dva radnika iz naše zemlje – a da sve operacije, poslovanje i profit ostaju u emitivnim zemljama.

“To je dovelo do nerazvijanja crnogorskog turističkog kadra i uništenja crnogorskog turističkog proizvoda koji je je kreiran od nestručnih lica ili lica koja su imala interes samo da izvuku novac iż Crne Gore dok je odredjeno tržiste radilo”, ističu turističke agencije.

Zbog svega navedenog, smatraju da je uvođenje obaveznog stručnog ispita za poslovođe agencija, kao i jasne i transparentne procedure za izdavanje licenci, neophodno ako želimo da turizam u Crnoj Gori zaista bude strateška grana privrede, a ne poligon za nekontrolisane profite stranih interesnih grupa.

“Stručni ispit bi trebalo da obuhvati poznavanje zakonske regulative u turizmu, osnove ekonomije i menadžmenta, marketing u turizmu, kreiranje i prodaju turističkog proizvoda, kao i obavezno poznavanje najmanje jednog stranog jezika, što je i uostalom bio predlog UTA CG na predlog novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu Crne Gore”, navode turističke agencije

Osim navedenog  Udruženje je predložilo i druge članove zakona koji bi bili prevashodno u cilju zaštite domaćeg tržišta i turističkih agencija među kojima su i llasifikacija agencija i podjelu licenci na outgoing, incoming (A i B kategorije) i posredničke.

“Zabranu neposredne prodaje turističkih usluga na teritoriji Crne Gore od strane neregistrovanih lica.  Prodaja fakultativnih izleta, transfera, vodičkih usluga, dodatnih aktivnosti ili bilo kojih drugih turističkih usluga na terenu mora se realizovati isključivo preko domaće licencirane agencije, uz fiskalizaciju prometa i odgovornost agencije za izvršenje usluge. Zabranu dobijanja licence onima koji su pravili ozbiljne prekršaje, uključujući prevare i neizmirene obaveze. Licenciranje i obaveznu registraciju OTA posrednika (primjer Španija, Italija), uz obavezu oglašavanja isključivo legalnog smještaja i paket arazmana od licencieranih agencija. Prilikom svakog oglasavanja potrebno je objavljivanje broja resenja, pib-a, ili  licence”, dodaju.

Posebno važno pitanje su, kažu, online turistički posrednici (OTA), poput platformi za oglašavanje i rezervacije.

“Veoma je važno da zakon jasno propiše da online agencije mogu biti samo posrednici, a ne turoperatori. A da ukoliko na teritoriji Crne Gore prodaju paket aranžmane, moraju imati sklopljen ugovor sa lokalnom licenciranom DMC agencijom, moraju objaviti u oglasu broj njene licence, a ako nude povezani paket aranžman – da moraju imati pojedinačne ugovore sa svim izvršiocima usluga. Takođe, svaka OTA mora biti upisana u Centralni turistički registar i imati registrovano pravno lice ili predstavništvo u Crnoj Gori”, navode turističke agencije.

Traže i strože kaznene odredbe i jaču kontrolu fiskalizacije.
Udruženje naglašava da se mora napraviti jasna razlika između turoperatora za dolazni turizam (DMC), odlaznih agencija i online posrednika.

“Poseban akcenat stavljen je na turističke zastupnike: predlaže se da tu ulogu mogu imati samo domaće agencije – DMC turoperatori, sa minimalnim prometom, brojem zaposlenih, iskustvom i dokazanim kvalitetom”, dodaju.

Time bi se, kako ističu, spriječile zloupotrebe viznog režima za nova tržišta u razvoju (Saudijska Arabija, UAE, Egipat, Kina i ostali) i „firme fantomi“ koje služe samo za izdavanje pozivnih pisama, što je sve češća pojava.

Prema procjenama Udruženja, primjenom predloženih mjera Crna Gora bi mogla povećati prihode od turizma za više od 50 miliona eura godišnje i značajno suzbiti sivu ekonomiju.

“Zakon mora biti alat za profesionalizaciju sektora, zaštitu domaćih agencija i stvaranje realne vrijednosti za Crnu Goru“, poručuju iz Udruženja.