Kako navodi, ako činjenice o ratovima 90-ih ne pronađu put do učionica, propuštamo jednu od najvažnijih prilika da mladim generacijama omogućimo da razumiju period u kojem su nastali ili se oblikovali brojni problemi sa kojima se naša društva i danas suočavaju.
“Pritom, ne možemo očekivati od pojedinačnih nastavnika da sopstvenom profesionalnom hrabrošću nadomještaju nedostatak institucionalne odgovornosti. Obrazovni sistem mora preuzeti odgovornost za obrazovanje mladih o devedesetima, jer taj prostor neće ostati prazan – popuniće ga drugi, nerijetko vođeni političkim, nacionalističkim ili ideološkim interesima”, kazala je Uljarević.
Dodala je da, nove generacije nemaju odgovornost za zločine počinjene prije njihovog rođenja, ali mi imamo odgovornost da ih ne ostavimo u društvu koje te zločine i dalje poriče, relativizuje, selektivno pamti ili opravdava.
“Konačno, obrazovanje o ratovima 90-ih nije samo pitanje odnosa prema prošlosti. To je i pitanje kvaliteta demokratije, vladavine prava i naše evropske budućnosti”, poručila je Uljarević.
Ona je posljedice izostanka odgovornog suočavanja s prošlošću ilustrovala otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske, ali i primjerima glorifikacije osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića od strane pojedinih zvaničnika u Crnoj Gori, uključujući i one koji djeluju unutar obrazovnog sistema.
Preporučeno
“Na panelu su govorili i akademik Slobodan Backović, poslanica Zoja Bojanić Lalović i Rada Pejić Sremac iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizma)”, zaključuje se u saopštenju.














