Video
“Kod procjena kvaliteta aktive smo imali jednu banku koja je, prema izvještaju, trebala da nastavi da održava svoj kapital, tako je to definisano od eksperata spolja. Ona nas je obavijestila da je uradila sve da njena solventnost pređe propisani minimum. Nedavno smo dobili i dokaze da ova banka ima solventnost preko 12 procenata, to znači da u Crnoj Gori nema ranjivih banaka”, objasnio je Žugić.
Guverner kaže da javni dug i dalje predstavlja veliki rizik, a procjene institucije na čijem je čelu su da nas, u ovoj godini, očekuje značajan rast domaće ekonomije.
„Dug je u 2020. godine iznosio 105 procenata. Prema posljednjem podatku, za prvih šest mjeseci, je smanjen na 88. To je posljedica rasta ekonomije i, po meni, završetka ključnih krupnih infrastruktirnih objekata koji su za sobom povlačili određene terete po javni dug. Mislim da i dalje ostaje rizik sa umjerenim trendom“, kazao je Žugić.
Smatra da je potrebno promijeniti nekoliko elemenata koji terete javnu potrošnju i potkopavaju ekonomiju i standard građana.
“Nama treba prije svega stabilna politika, očekujemo da ćemo je imati. Treba nam element diverzifikacije, finalizacije i promjene modela razvoja. Treba nam veći stepen produktivnosti i manje učešća administracije u ukupnom broju zaposlenih“, rekao je on.
Podsjeća da su zemlje koje su, u strukturi privrede, sa većim stepenom finalizacije i proizvodnje, mnogo manje trpjele teret krize i dodaje da Crna Gora treba da promijeni dosadašnji model.
“Treba da koristimo komparativne prednosti kako bi u budućnosti spremnije dočekivali sve krize i rizike. Diverzifikacija i veći stepen finalizacije nije čin, već čitav proces i važno je otpočeti ga”, poručio je Žugić.
Centralna banka je, ocjenjuje, spremno dočekala krizu, eliminisala ključne ranjivosti i dodao da je bankarski sektor, prilikom izlaska iz krize, takođe zabilježio izuzetne rezultate.
„Rast aktive iznosi 12, 5 odsto, kreditna aktivnost 10,7, rast depozita 18.3. One su na istorijskom maksimumu. Depoziti su visoki zbog smanjene potrošnje, ekonomskog rasta koji je počeo i visoko povjerenje u bankarski sistem i regulatora“, rekao je Žugić.
Mišljenja je da će se pad kamatnih stopa nastaviti, ali ne u snažnijoj formi.
„To je bankarska politika, banke imaju konkurenciju na tržištu. Ono što nećemo dozvoliti, to je katalizacija na tržištu kada je u pitanju cijena kapitala“, kaže on.
Na pitanje da li je Crna Gora postala malo tržište za veliki broj banaka, odgovara da više banaka znači više konkurentnosti i da to ne može biti loše. Žugić ističe da kriza nije poremetila priliv direktnih stranih investicija u našu državu, već ih je povećala.
Preporučeno
„Crna Gora je prepoznata po visokom učešću stranih direktnih investicija u bruto društvenom proizvodu. Prošle godine, ikako je bila duboka recesija i velika zdravstvena i ekonomska kriza, nama su rasle strane direktne investicije. I u ovoj godini, za prvih 9 mjeseci, su u neto izrazu porasle u odnosu na prethodnu godinu“, poručio je Žugić.
