Video
Osvrnuvši se na važnost kontrolne i nadzorne uloge parlamenta, te praktičnu primjenu instrumenata kojima Skupština u ovom domenu raspolaže, predsjednica Đurović je ocijenila da kvantitativni porast broja kontrolnih i konsulstativnih saslušanja, kao i parlamentarnih istraga ipak ne prati istovjetan kvalitet donijetih zaključaka, te da je evidentno da često izostaje adekvatan nadzor nad njihovim sprovođenjem. U tom segmentu, kako je navela Đurović, neophodno je napraviti značajne iskorake i insistirati na efektivnijoj primjeni nadzorne uloge Skupštine.
Predsjednica je ocijenila i da je jedan od izazova, ali i prioriteta u daljem radu najvišeg zakonodavnog doma, donošenje Zakona o Skupštini, poručujući da postoji spremnost i opredjeljenje da se izradi Zakona pristupi u najskorije vrijeme. Ona je napomenula da je shodno Zaključku Kolegijuma predsjednice, u toku formiranje Radne grupe koja će raditi na izradi ovog zakonskog rješenja i u vezi sa tim navela da postoji raspoloženje da budu razmotrene i sve eventualne sugestije i ideje zainteresovanih subjekata, a time i NVO sektora. Takođe, primijetila je da bi bilo korisno, ali i neophodno sinhronizovati rad na izradi Zakona o Skupštini i Zakona o Vladi.
Đurović je sagovornike upoznala i sa svojim opredjeljenjem da da puni doprinos političkom dijalogu kao važnom segmentu koji jeste pretpostavka uspješnjih rješenja u procesu izbora čelnih ljudi u pravosudnom sistemu, što je i ključ napretka reformskih procesa, budući da je primaran cilj da Crna Gora u što kraćem roku ispuni uslove predviđene poglavljima 23 i 24.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk je podsjetio da Institut u prethodne dvije godine u saradnji i uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy – NED) sprovodi projekat usmjeren
na jačanje sveukupne uloge Skupštine Crne Gore, a najprije parlamentarnog nadzora. On je govoreći upravo o kontrolnoj ulozi Skupštine, koju i tretiraju kao prioritetnu, konstatovao da je analizom primijećeno da pitanje kvantiteta određenih mehanizama nije izazov, ali da veoma bitan problem ostaje pitanje donošenja, sprovođenja i nadzora nad sprovođenjem određenih zaključaka skupštinskih tijela.
Muk se osvrnuo i na važnost problematike iz domena finansija i budžetiranja, pa navodeći da u kontinuitetu afirmišu organizovanje Parlamentarne bužetske kancelarije, ocijenio da je u ovoj sferi neophodno napraviti dalje iskorake, uz sugestiju da je ,,parlamentarna rasprava i dalje siromašna u vezi sa temom Budžeta”.
On je istakao da je evidentno da su u prethodne dvije godine napravljeni značajni iskoraci u dijelu transparentnosti i otvorenosti u radu crnogorskog parlamenta, te kanstatovao da je važno ,,sačuvati postignute standarde i dalje ih unaprijediti”.
Uz sugestiju da bi bilo korisno da Skupština aktivnije tretira pitanje reforme javne uprave, iz Instituta su apostrofirali važnost donošenja Zakona o Skupštini, sugerišući neke od modela saradnje tokom izrade Zakona, kroz proaktivan pristup.
Preporučeno
Sastanku su prisustvovale i istraživačica javnih politika Milena Muk i saradnica na projektima Nikoleta Pavićević.
