Video
Smatra da inicijativa o istovremenom donošenju Zakona o Vladi i Skupštini nije neophodna, jer postojeći poslovnik parlamenta, kako kaže, dosta detaljno razrađuje funkcionisanje zakonodavnog doma.
Venecijanska komisija sredinom mjeseca dala je pozitivno mišljenje na nacrt Zakona o Vladi.
Pohvalila je i predložene izmjene u odnosu na nacrt iz 2023.
Posebno je pozdravljeno rješenje saopšteno je iz resora na čijem je čelu Maraš Dukaj o provjerama integriteta funkcionera koja su u skladu sa preporukama Grekoa ugrađena u zakon.
Izrada zakona o Vladi previše traje. Ministar javne uprave u sve tri je isti, ocijenila je za Radio CG Milena Muk iz Instituta alternativa, ali i članica radne grupe za izradu tog zakona.
Napominje da su neka rješenja u sadašnjoj verziji mimo očekivanja, pa će Institut alternativa dostaviti preporuke u dijelu ograničenja tehničkog mandata te organizacije Vlade.
“Sada su uvedena određena obavezna ministarstva i gornja granica broja ministarstava, ali to i dalje ostavlja preveliki manevrski prostor tokom utvrđivanja same strukture organizacije Vlade. Ali upravo je to nešto što je Venecijanska komisija upozorila, da bi bilo praktično protivustavno, dakle, previše ograničiti ulogu Skupštine u utvrđivanju organizacije Vlade kao i ovlašćenja Vlade kojoj je istekao mandat s obzirom na to da Ustav nije dao dobru osnovu, da tako kažemo, da se previše ograniči tehnički mandat”, navela je Muk.
Ona napominje i da je Venecijanska komisija ukazala na dio o takozvanom polaganju računa Vlade ka parlamentu.
“Negdje je naglasila da odgovornost cjelokupne Vlade ka Skupštini nije decidno i precizno izvedena u nacrtu Zakona o Vladi, s tim što ćemo kroz svoje dodatne preporuke takođe ukazati na potrebu da se bolje definiše obaveza izvještavanja Skupštine o realizaciji njenih zaključaka od strane Vlade”, rekla je Muk.
Osim Vlade u zakonske okvire trebalo bi uvesti i Skupštinu. O tome se priča već duže, a u prethodnom sazivu parlamenta formirana je radna grupa koja je radila na izradi zakona.
Međutim, i dalje rad Skupštine uređuje se poslovnikom, pa kako stoji u analizama, bez ikakvih posljedica, predsjednik Vlade izbjegava premijerski sat, kontrolna saslušanja, poslanici bojkotuju parlament i skupštinska tijela kada im odgovara.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević prije par dana u našoj emisiji Link je ocijenila da da bi najbolje rješenje bilo kada bi se zakoni o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti donijeli u isto vrijeme.
“Ukoliko se bude usvojio jedan zakon bez drugog zakona, onda može da bude dodatni prostor za različita tumačenja i pravne praznine”, navela je ona tada.
Milena Muk iz Instituta alternativa smatra da bi istovremeno donošenje ta dva zakona značilo novo odlaganje usvajanja Zakona o Vladi.
“Ne mislim da je to neophodno, niti da je nešto što bi nužno donijelo dodatnu vrijednost. Moj stav crpim iz toga da trenutno poslovnik o radu Skupštine dosta detaljno razrađuje način funkcionisanja i Skupštine u plenumu i radnih tijela”, kazala je ona.
Muk je najavila i da će u preporukama na Zakon o Vladi insistirati na izvještajima prilikom primopredaje vlasti definisanju uloge generalnog sekretarijata Vlade.
Preporučeno
Zaključila je i da bi se usvajanjem tako unaprijeđenog akta dodatno precizirao odnos izvršne i zakonodavne vlasti.
