“U proceduralnom dijelu, smatramo da je za kritiku zaobilaženje redovne vladine procedure pripreme i usvajanja predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, na način što će predlog izmjena, koji je očigledno predlog Vlade odnosno MUP – a, podnijeti poslanik iz reda parlamentarne većine. Nemamo saznanja da je Vlada dala mišljenje na ove izmjene, što dodatno govori o miješanju formalnih i stvarnih uloga. Navedenu praksu, zaobilaženja vladine redovne procedure, kritikovali smo u više navrata jer smo uočili da je riječ o praksi i trendu koji se pojavljuje naročito u radu ove Vlade i parlamentarne većine”, navode iz Instituta alternativa.

Dodaju da podržavaju na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država.

“Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. Smatramo da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, formalno predložene od strane poslanika Duška Stjepovića, neće doprinijeti zakonitom postupku.

U važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima u članu 128, stav 4 navodi se da o postojanju bezbjednosne smetnje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji pribavlja mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost. Sa druge strane, u važećem zakonu o Agenciji za nacionalu bezbjednost (ANB) se samo navodi da Agencija vrši bezbjednosne provjere, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom”, navode iz te NVO.

Kažu da važeći Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da utvrđene bezjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju predstavljaju težu povredu službene dužnosti, koji vodi disciplinski tužilac a o kojoj odlučuje disciplinska komisija.

“Jedna od mjera za težu povredu službene dužnosti jeste i prestanak radnog odnosa. Odluka disciplinske komisije se može osporiti pred Komisijom za žalbe. Predloženim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji se briše kao teža povreda službene dužnosti, a dodaje se kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju.

Važno je napomenuti da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima takođe precizira da „o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiće se policijski službenik, pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ (član 162). Istovjetna takva odredba je predviđena Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, a gdje je predviđeno da u slučaju da se u postupku bezbjednosnih provjera utvrdi postojanje bezbjednosnih smetnji, Agencija o tome obavještava lica iz stava 1 ovog člana, pri čemu nije dužna da obrazloži razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji (član 84)”, stoji u obraćanju Instituta alternativa Odboru.

Podsjećaju da dosadašnji Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nije predviđao bezbjednosne smetnje kao lakši ili teži disciplinski prekršaj, dok se Predlogom novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predviđa postupak preisipitivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, na način koji utvrdi direktor Agencije. Dodaju da se novim Predlogom Zakona o ANB takođe kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona uvode utvrđene bezbjednosne smetnje.

“Zaključujemo da je pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u zakonima, kako ovom o unutrašnjim poslovima tako i zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Moguće da je ta procedura u određenoj mjeri propisana unutrašnjim aktima ANB, ali to nije od značaja za drugačije zaključivanje o ovom pitanju.

Ovdje je od značaja navesti da Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera. U RH postoji poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama ( Narodne novine RH, 85/08, 86/12 )

Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije”, kažu iz Instituta alternativa.

U toj NVO su zabrinuti da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. Kažu da pokušaj da se isprave izazovi u primjeni važećih odredbi, predloženim odredbama od strane poslanika, uključujući odredbu koja predviđa retroaktivnost, osim što se pokušavaju prevazići izazovi iz prošlosti, moguće da se proizvode novi, na način kako je to opisano u njihovom uvidu.

“U pogledu odredbe kojom se predlaže da se provjera bezbjednosnih smetnji za dalji radi u policijskom zvanju vrši za sve policijske službenike jednom u pet godina (član 13), smatramo da ona ostaje nedovršena u dijelu određenja odgovornog lica zaduženog da primijeni ovu odredbu i obezbijedi da policijski službenik prođe ove provjere jednom u pet godina. Važeći Zakon predviđa da se utvrđivanje bezbjednosnih smetnji pokreće od strane neposrednog rukovodioca. Ukoliko se i na ovu odredbu , shodno primjenjuje procedura koja uključuje rad Komisije za bezbjednosne smetnje i provjere ANB-a, otvoreno je pitanje administrativnih kapaciteta za vršenje navedenih provjera za očekivano veliki broj službenika”, navode iz Instituta alternativa.

Osim toga, ukazuju da predložene izmjene koje se tiču obaveze da su zaposleni koji zasnuju radni odnos u zvanju pozornika dužni da ostanu u tom zvanju najmanje sedam godina u suprotnosti za onim što su uslovi za napredovanje u službi.

Preporučeno

NE, GOSPODINE KNEŽEVIĆU – SVAKA SRPSKA KUĆA NEMA JEDNOG RATKA

OD OKTOBRA NOVA CIJENA TARIFNIH PAKETA: Telekom kaže da su ulaganja razlog, nezadovoljni građani imaju mogućnost raskida ugovora

ÐURIČKOVIĆ: Spajić i Ibrahimović da podnesu krivičnu prijavu protiv Metodija ili pozovu tužilaštvo

BERANE: Otac osumnjičen da je vozilom usmrtio jednogodišnje dijete – policiji dao netačne informacije o događaju

Snimak dronom zabilježio trenutak urušavanja himalajskog glečera uoči smrtonosnih poplava u Nepalu i Tibetu

ISLAND: Na referendumu 52,8 odsto birača protiv obnove pregovora sa EU

“Predviđeno zvanje pozornika će biti najniže policijsko zvanje, nakon kojeg slijedi zvanje policajac. Uslovi za zvanje policajca podrazumijevaju V nivo kvalifikacije obrazovanja (veći stepen), završen pripravnički staž, položen stručni ispit za rad u državnim organima i položen poseban ispit za rad u policijskom zvanju. Na način na koji je to propisano predloženim izmjenama, pozornici neće moći da napreduju u ovo zvanje ukoliko u međuvremenu steknu potrebni nivo obrazovanja, iako uslovi za zvanje policajca ne predviđaju radno iskustvo. Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona”, zaključuje se u obraćanju koje potpisuje predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.