Video
To su neki od današnjih zaključaka sa drugog dana četvrtog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, čiji je organizator Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marina Banović, kazala je, sumirajući zaključke, da su danas pobjednici regionalnog online takmičenja predstavili svoja digitalna rješenja sa fokusom na pametne gradove, zelene gradove, rješenja za e-zdravlje, socijalno preduzetništvo, pa čak i poljoprivredu.
„U prvoj sesiji drugog dana naučili smo kako uravnotežiti čvrstu i meku infrastrukturu kako bismo osigurali smislenu i inkluzivnu povezanost. Jer, danas je povezivanje važno koliko i voda i struja“, navela je Banović.
Ona je kazala da na Zapadnom Balkanu povezivanje ostaje izazov, jer penetracija internet domaćinstava još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.
„U stvari, jedna četvrtina stanovništva nema pristup internetu kod kuće. Djevojčice više nego dečaci, osobe sa invaliditetom i etničke i jezičke manjine u posebnom su riziku da budu izostavljene. Postoji i snažna podjela između grada i sela, koja pored socioekonomskog statusa predstavlja veliku prepreku povezivanju“, rekla je Banović.
Kazala je da bi se te prepreke prevazišle, mora biti uspostavljena infrastruktura.
„Na primjer, moramo povećati broj računara u školama, jer postoji nedostatak uređaja. Potrebno nam je više ulaganja, uključujući osiguravanje širokopojasnog pristupa internetu u ruralnim i udaljenim područjima. Ali takođe moramo uravnotežiti čvrstu i meku infrastrukturu, što znači ulaganje ne samo u širokopojasnu vezu i 5G mreže, već i u digitalne veštine, obrazovne strategije, pravni okvir, zaštitu podataka i pokretanje inovacija u životnoj sredini“, navela je Banović.
Kazala je da je danas poručeno i da će 5G i vještačka inteligencija imati dubok i pozitivan transformacioni uticaj na naše živote i životnu sredinu, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u cijelom svijetu.
„To će podstaći inovacije u poslovanju i društvu, što će posljedično dovesti do povećanog ekonomskog rasta, podstaći ulaganja i podstaći tržišnu konkurenciju. 5G tehnologija i AI efikasno se nadopunjuju, jer 5G osigurava razvoj novih AI rešenja, a AI obezbjeđuje bolji prodor u 5G“, rekla je Banović.
Kazala je da iako postoji snažna posvećenost ubrzanju implementacije 5G tehnologije i vještačke inteligencije, to moraju podržati svi ključni akteri, uključujući vlade i preduzeća.
„Posebno, vlade moraju preuzeti vodeću ulogu i stvoriti uslove za ulaganje pružajući regulatornu podršku i dugoročne planove za primjenu 5G tehnologije, AI i interneta stvari. A takva sinergija novih tehnologija dovešće do boljeg kvaliteta života naših građana“, istakla je Banović.
Rekla je da se sedmi panel fokusirao na mogućnosti i izazove u vezi sa elektronskim identitetom, praćenjem aps -a i procedurama sertifikacije.
„Da bi digitalna rješenja funkcionisala, moraju biti upotrebljiva i prihvaćena svuda. Izgradnja tehnologije je važna, ali je još važnija izgradnja povjerenja u rješenja za digitalni identitet. Potrebni su nam ljudi i preduzeća da vjeruju uslugama koje koriste pružajući sigurnu ICT infrastrukturu, imajući na umu zaštitu podataka. Vlade opet imaju ključnu ulogu u tome, jer moraju osigurati dobre zakonske okvire kako bi ova rješenja zaista funkcionisala“, rekla je Banović.
Ukazala je da je ključni zaključak ovog panela da je tehnologija samo dio digitalne transformacije i da su izgradnja povjerenja, obezbjeđivanje interoperabilnosti i razvoj regulatornog okvira podjednako ili čak važniji.
„Konačno, poslednja panel diskusija bila je usredsređena na saradnju između vlada i industrije u oblasti sajber bezbjednosti. Iako je digitalna transformacija pomogla poboljšanju rada institucija, donijela je i mnoge izazove, posebno u pogledu sigurnosti na mreži. Da bismo mogli da koristimo digitalne usluge, moramo da se uvjerimo da su bezbjedne“, rekla je Banović.
Vlade i industrije, kako je dodala, igraju ključnu ulogu u tome.
„S jedne strane, vlade moraju da postave sajber bezbjednost kao prioritet, ne samo u oblastima finansija, nacionalne bezbjednosti i odbrane, već i u oblasti spoljne politike. Moraju osigurati podržavajuće okvire politika, kampanje za podizanje svijesti, izgradnju kapaciteta i stalno praćenje i reviziju. S druge strane, privatni sektor takođe mora da obezbijedi kako da se bolje zaštiti, priznajući da to zahtjeva troškove i ulaganja. Konačno, važno je uključiti ljude u proces promjene“, rekla je Banović.
Poslednji dan Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana biće održan sjutra, a link za praćenje događaja za medije je https://youtu.be/kpvbP-4Xpsg .
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Preporučeno
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.
