Profesor na FPN-u i politički analitičar Zlatko Vujović kaže da je pitanje popisa osjetljivo u zemljama poput Crne Gore.
”Pitanje popisa je osjetiljvo pitanje. Uzmimo primjer Makedonije, gdje je popis zbog osjetljivosti odložen 10 godina, dok se sve zajednice ne osjete prijatno da je sve rađeno na ispravan način. Ljudi na Zapadnom balkanu generalno nemaju povjerenja u institucije. Javila su se pitanja koja smo znali da će se javiti”, kaže Vujović.On tvrdi da je cilj ovog procesa da se promijeni nacionalna struktura. Kada to kaže i vladajuća partija, upozorava, to je crvena lampica.
“Svima treba da nam je cilj da dobijemo vjerodostojne podatke”, kaže Vujović.
”Kada razmišljamo o problemima u popisu, govorimo o osjetljivoj multietničkoj strukturi našeg društva. Mene lično zabrinjava kvalitet podataka i moguća zloupotreba privatnih podataka”, kaže on.
Vujović navodi da je u Crnoj Gori osjetljiva nacionalna i multietnička struktura, te da zbog toga i zabrinjava i zloupotreba tajnosti podataka. Proces je viokopolitizovan, dodaje on.
“Mi smo se u CEMI-u zalagali i tražili da se obeznijedi politički neutralno sprovođenje popisa, ali neko pokušava da od ovoga napravi politički projekat”, kaže Vujović i dodaje:
“Treba zabraniti kampanju za popis, treba građane rasteretiti toga. Vjerujem u stručnost Monstata, međutim, proces moramo politički rasteretiti. Bojkot je realan”.
Moramo omogućiti građanima da provjere tačnost unešenih njihovih ličnih podataka.
”Treba zabraniti kampanju za popis. Da li mislite da će neko promijeniti svoju pripadnost kada vidi bilbord?”, naglasio je Vujović.
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore podsjeća da je u Crnoj Gori uspostavljeno pravo na vladavinu, umjesto vladavine prava.
“Jedino optimalno rješenje bi bilo da Vlada dosene uredbu o odgađanju popisa. U toj Vladi ministar za ljudska prava iznosi takav zahtjev. A odgovor sa druge strane nije dijalog, već upozorenje na kaznu. Međutim, sila je sila, a pravo je pravo. Ustav postoji da bi se sila zaustavila pa Član 40 govori upravo o pravu na privatnost i pravu na neprovedivost stana”, ukazuje Radulović.
Radulović ističe da je upravo na prisutnim organizacijama i učesnicima da prosvjetiteljskim odgovorom zaustave primitivizam.
”Vlada ima ustavnu obavezu da vodi unutrašnju i spoljnu poliziku. Da li ova
Vlada vodi unutrašnju?”, upitao je Radulović.
Prodekan Pravnog fakulteta Dražen Cerović navodi da se stvorila fama koja ima za cilj da građane plaži od bojkota.
“Zakon ne predviđa kažnjivost bojkota popisa. Kazna je predviđena za onoga ko je pristao na popis, a daje lažne podatke”, jasan je Cerović.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković kazala je da se popis kao tradicionalni oblik sve više gubi u svijetu.
“Projekti koje smo sprovodili pokazali su da imamo određene nedostatke ali da se oni mogu prevazići. Vlada je 2016. i 2018. informisana o tome. Njihova nedovoljna odluka dovela je do toga da se popis u Crnoj Gori sprovodi na tradicionalan način popisivanja – papirni metod odnosno intervju i prikupljanje podataka od vrata do vrata”, poručila je ona.
“Ako se ovaj popis ne održi, Crna Gora mora ići u registarski put popisa”, dodala je Remiković.
Podsjeća da su nakon reakcija u Evropskog parlamenta tražili od Eurostata da im kažu da li je je promijenjeno mišljenje u odnosu na raniji stav, te da čekaju taj odgovor.
“Do tada ne možemo uraditi ništa osim da sprovedemo popis od 1. do 15. novembra”, dodala je Remiković.
Poručila je da nije bila član nijedne partije, dodajući da ne želi da polemiše na temu niti politike i prava.
Za instruktore i popisivače raspisan je javni oglas, poručujući da u određenim opštinama nemaju dovoljan broj popisivača. Ukoliko su zadovoljili karakteristike potrebne za posao, oni su primljeni, poručila je Remiković.
Da li neki popisivač pripada određenoj partiji, nešto je na šta prema njenim riječima, Uprava za statistiku ne može da utiče.
“Bojkot u popisu nije nepoznanica, nisam pravnik i neću da ulazim u polemiku za kaznene odredbe, o tome ne znam ništa”, ističe Remiković napomijući da će uticati na kvalitet podataka.
Profesorica na FPN-u Olivera Komar kazala je da je pitanje kome je u interesu da se svaki dan gura popis, onda kada ima jako puno problema oko nas.
“Nikome ko misli da ga uradi kako treba, zato što ćete dobiti isto što i 2011. godine… Tako nećete dobiti ništa, kad oćete da na svaki način uradite popis”, kazala je Komar.
Prema njenim riječima, brine i stav pojedinih da je popis samo administrativno-statistička stvar.
“Popis to nikad nije bio. Uvijek je bio u službi javnih politika. Ako pogledate, sve podatke koje dobijete iz popisa koji se odnose na relativan odnos, možete dobiti bilo kojim istraživanjem javnog mnjenja. Ne brojke, ali podatke o relativnom odnosu da”, navodi ona.
Brinu i stvari koje se tiču represije i naučnog aspekta uzimanja podataka popisom, stav je Komar.
“Na sve strane imamo nedostajuće podatke i nikad nemamo vladu ili ministarstva da nam ih obezbijedi”, zaključila je Komar.
Kad je riječ o kontroli popisa, Remiković je kazala da Uprava za statistiku prihvata kontrole koje se odnose na učešće političkih partija u skladu sa zakonom, i nemogućnost uvida u materijal u kome se nalaze lični podaci.
“Nijedan zahtjev, osim ovog preko medija, nije došao na adresu Uprave za statistiku”, kazala je Remiković.
Vujović je kazao da izjave premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da smo mi suverena zemlja i da nas ne interesuje EP, podsjećaju na izjave Slobodana Miloševića, poručujući da u tom slučaju, ukoliko nam nijesu prihvatljivi evropski standardi, nijesmo spremni za EU.
Odgovarajući na pitanje kako će vršiti kontrolu unosa podataka, i sprovoditi kontrolu softverskog brojanja, Remiković je kazala da su u Monstatu raspoloženi i za sprovođenje spoljne kontrole.
Radulović je poručio da je današnjem predavanju umjesto Remiković, trebalo da prisustvuju premijer Vlade i ministri.
Preporučeno
Video