Video
Ovo je rečeno Pobjedi iz AEM-a, a nakon što su članovi Savjeta Agencije za elektronske medije Edin Koljenović i Milan Radović i predsjednik tog tijela Branko Bošković od stručnih službi AEM-a zatražili da se uradi i dostavi analiza o tome da li je došlo do kršenja Zakona o elektronskim medijima, kada je u informativnom dijelu programa TV Prva objavljen sporan prilog o okačenim crnogorskim zastavama na terasama podgoričkih zgrada.
Prilog je članovima Savjeta sporan jer reporterka konstatuje kako je prošao 21. maj – Dan nezavisnosti, a da su zastave Crne Gore i dalje istaknute po terasama stambenih zgrada, te ocjenjuje kako su zastave istakli samo ljudi koji imaju novca i oni koji su „žarili i palili u posljednje tri decenije“.
– Povodom priloga emitovanog 26. maja 2022. godine, u emisiji ,,Žurnal“ – Prva TV, Agencija je 27. maja 2022, po službenoj dužnosti, pokrenula postupak za utvrđivanje da li je došlo do kršenja člana 48 stav 2 i 55 stav 1 Zakona o elektronskim medijima i člana 17 stav 1 Pravilnika o programskim standardima u elektronskim medijima. U skladu sa Zakonom o upravnom postupku, emiteru Prva TV je poslat zahtjev za izjašnjenje kojim im je ostavljen rok od sedam dana da se izjasne – pojašnjavaju iz AEM-a.
Nakon što se emiter izjasni, AEM je dužan da donese rješenje.
– Zakonom o elektronskim medijima rok za donošenje odluke je 30 dana od pokretanja postupka – podsjećaju iz AEM-a.
Prema članu 48 stav 2 Zakona o elektronskim medijima „AVM uslugom se ne smije podsticati mržnja ili diskriminacija po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije.“
Član 17, stav 1, Pravilnika o programskim standardima u elektronskim medijima propisuje da programski sadržaji elektronskih medija ne smiju biti usmjereni na kršenje zajamčenih sloboda i prava čovjeka i građanina ili izazivanje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti ili mržnje.
Reporterka u „Žurnalu“ kaže kako zastave vijore samo iz stanova „koji vrijede čitavo bogatstvo“ te da je tako „lakše voljeti i svoj džep i državu“.
– Najviše zastava se vijori iz zgrada u kojima žive povlašćeni pojedinci koji su žarili i palili u posljednje tri decenije. Pored zastava koje se u tim krugovima evidentiraju kao patriotizam ostavili su i brojne druge uspomene na svoju trodecenijsku vladavinu. Očigledno, voljeli su malo više sebe nego Crnu Goru – kazala je reporterka.
Ne zaustavlja se, već navodi i da bi „zastave kao simbol patriotizma trebalo da budu odbrana od policije koja bi mogla da zakuca i na njihova vrata“.
Preporučeno
Njoj ova scenografija ne bi bila sporna da „sve nacionalne zajednice mogu da ističu svoje simbole kada obilježavaju datume koji njima znače“.
