Aleksandra Brašnjo, specijalista psihologije i psihoterapeut pod supervizijom iz Poliklinike Moj Lab, u razgovoru za Standard razmatra kako društvene mreže utiču na mlade, koje su posledice njihove prekomerne upotrebe i šta roditelji, nastavnici i društvo mogu učiniti da pomognu mladima da razviju zdrav odnos prema digitalnom svijetu.

Negativni uticaji društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

Iako društvene mreže nude mnoge prednosti – od povezivanja s prijateljima do obrazovnih i kreativnih sadržaja – njihova prekomjerna upotreba može imati ozbiljne negativne posledice. Brašnjo objašnjava da društvene mreže često prikazuju nerealne slike života, koje mogu izazvati poređenja među mladima, posebno u vezi s fizičkim izgledom. Ovo je naročito izraženo kod mladih djevojaka koje se često podvrgavaju korišćenju filtera i estetskim korekcijama kako bi dostigle savršeni izgled.

“Neophodno je dodati i to da društvene mreže mogu stvoriti pritisak na mlade, zbog konstantne potrebe da objavljuju što zanimljiviji i ljepši sadržaj kako bi dobili pozitivne reakcije na iste. Potreba za validacijom je još jedan od signala negativnog uticaja društvenih mreža na samopouzdanje mladih”, napominje Brašnjo.

Takođe, iako naizgled ironično, uvidom da online interakcije ne mogu zamijeniti lične, stvarne kontakte kod mladih se javlja osjećaj usamljenosti, nerijetko i depresija i anksioznost.

“Istraživanja su pokazala da postoji tzv. strah od propuštanja, što kod mladih stvara napetost i potrebu za kompulsivnim prelistavanjem sadržaja društvenih mreža. Ovakve kompulsivne radnje dalje utiču na važne aspekte života kao što su radne obaveze, fizičke aktivnosti, san i druge” , kazala je Brašnjo za Standard.

Prema istraživanju koje je sprovedeno u Velikoj Britaniji, više od 60% mladih ljudi smatra da društvene mreže negativno utiču na njihovo samopouzdanje. Zanimljivo je da istraživanja iz SAD-a pokazuju da čak 40% adolescenata koji provode više od 4 sata dnevno na društvenim mrežama prijavljuje simptome depresije i anksioznosti.

Pored toga, društvene mreže stvaraju i emocionalni pritisak zbog potrebe za validacijom – mladima je važno da dobiju što više „lajkova” i pozitivnih reakcija na svoje objave. Ovaj pritisak za socijalnom potvrdom može izazvati anksioznost, depresiju i druge emocionalne smetnje. Takođe, mladi mogu postati opsjednuti prelistavanjem sadržaja, što stvara tzv. „strah od propuštanja” (FOMO).  Istraživanja su pokazala da mladi koji prekomjerno koriste društvene mreže imaju poteškoće u koncentraciji i smanjenje produktivnosti, što se negativno odražava na njihove školske rezultate i svakodnevne aktivnosti.

Kako prepoznati zavisnost od društvenih mreža?

Roditelji i nastavnici mogu prepoznati znakove zavisnosti od društvenih mreža ako adolescent počne da se povlači iz stvarnog života, smanjuje interesovanje za fizičke aktivnosti, sport i socijalne interakcije, i sve više vremena provodi online. Zavisnost od društvenih mreža može dovesti i do prokrastinacije, što rezultira lošijim akademskim postignućima.

“Roditelji treba da obrate pažnju i na fizički izgled svoje djece, jer izostanak fizičke aktivnosti, u korist društvenih mreža odnosno provođenje vremena u sjedećem ili ležećem položaju, za posledicu može imati iskrivljenje kičme, problem sa vidom, gojznost i niz drugih zdravstvenih problema”, kazala je specijalista psihologije i psihoterapeut Brašnjo.

Roditelji treba da obrate pažnju na promjene u ponašanju svog djeteta.

“Ako primjete da dijete gubi interes za aktivnosti koje su ranije voljeli, to je znak da prekomjerno koriste društvene mreže”, pojašnjava Brašnjo.

Preporuke za prevenciju negativnih efekata

Prema Aleksandri Brašnjo, ključna strategija u prevenciji zavisnosti od društvenih mreža jeste postavljanje jasnih vremenskih granica. Roditelji i nastavnici treba da omogućuju mladima dovoljno vremena za druge aktivnosti, kao što su fizičke aktivnosti, društveni život i školskih obaveza.

“Zadatak roditelja jeste da jasno postave vremenske granice u okviru kojih će im biti dostupno da surfuju internetom i budu na društvenim mrežama. Taj vremenski interval ne bi trebalo da bude duži od 2 sata na dnevnom novou, kako bi mladi mogli postići obaveze koje imaju. U cilju takve promjene roditelji bi trebalo da budu model za mlade, te bi trebalo svoje vrijeme da ispune zdravim navikama poput fizičke aktivnosti, čitanja i sličnih aktivnosti i na taj način budu primjer svojoj djeci”, savjetuje Brašnjo.

U cilju podrške roditeljima za ovakvu odluku, veliki doprinos mogu imati prosvjetni radnici. Oni mogu edukovati mlade o uticaju društvenih mreža na njhovo mentalno zdravlje i pomoći im da shvate razliku između stvarnog života i savršenog prikaza života na mrežama, što će smanjiti osjećaj nesigurnosti i pritiska.

“Obzirom da živimo u digitalnom dobu, mlade treba edukovati i o korisnosti istog, te prosvjetni radnici mogu osmisliti način na koji će mladi tražiti edukativne sadržaje koristeći se društvenim mrežama i tako dobiti širu sliku o značaju mreža”, precizirala je naša sagovornica.

Savremeni pristupi u Crnoj Goriž

U Crnoj Gori, podsjeća naša sagovornica, Ministarstvo prosvjete, kulture i inovacija prepoznalo je značaj prevencije negativnih uticaja društvenih mreža i pokrenulo programe digitalnog opismenjavanja, kao što je školski portal za bezbednost na internetu. Ovi programi nude podršku mladima koji se suočavaju s cyberbullying-om i drugim oblicima online nasilja.

Kako je kazala, dostupan je školski portal koji nudi jasne smjernice pomoći mladima kada dožive neku nepijatnost na internetu.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da se mora učiniti mnogo više u tom pravcu. Iako postoje preventivni programi, važno je da se kontinuirano razvijaju nove strategije koje će pratiti tehnološke promjene i izazove sa kojima se mladi suočavaju.

“Pored ovoga, važnu ulogu bi trebalo da imaju stručna lica poput psihologa i pedagoga, na čijem zapošljavanju u obrazovnim institucijama Ministarstvo radi. Njihova aktivna uloga u radu sa mladima značila bi pozitivan doprinos na planu mentalnog zdravlja mladih.  Iako postoje određene mjere prevencije, značajno je ići u korak sa vremenom i aktivno se baviti ovom globalnim problemom”, kazala je za portal Standard Aleksandra.

Kako zajednica može pomoći mladima?

Zajednički napori roditelja, prosvjetnih radnika, nevladinih organizacija i šire zajednice ključni su za zaštitu mentalnog zdravlja mladih. Brašnjo smatra da zajednica treba da se fokusira na edukaciju o digitalnoj pismenosti i sigurnosti na internetu, kao i na razvijanje socijalnih i emocionalnih vještina kod mladih.

“To bi značilo edukovanje mladih o vještinama kao što su pretraživanje interneta, procjena vjerodostojnosti informacija, zaštita privatnosti i bezbijednost na mreži, kao i sposobnost komunikacije i saradnje putem digitalnih platformi. Ovakav vid edukacije za posljedicu bi trebalo da ima zdrav odnos prema društvenim mrežama i internetu uopšte.  Prvi korak u sprovođenju ovakvog vida akcije jeste edukacija o bezbijednosti u okviru koje će mladi dobiti informacije o načinima zaštite privatnosti i prepoznavanju opasnosti u online svijetu” saopštila je sagovornica portala Standard.

Aleksandra je stave da bi uloga škole i NVO sektora mogla biti da analizira šta mladi prate na društvenim mrežama i zašto, te kroz diskusiju podstakne mlade da kritički razmišljaju o tome. 

“Kroz takav pristup, steći će uvid u postojanje manipativnog sadržaja i osposobiti se da razlikuju tačne informacije od lažnih.  Važno je naglasiti da se zdrav odnos prema društvenim mrežama ogleda i u balansiranju vremena provedenom na njima, odnosno u postavljanju vremenskog ograničenja kako ne bi došlo do već pomenutog straha od propuštanja. U formiranju zdravog stava u odnosu prema društvenim mrežama, neophodna je istrajnost kako zajednice tako i mladih”, zaključila je Brašnjo.

Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje adolescenata postaje ozbiljan problem u Crnoj Gori i širom svijeta. Međutim, uz pravilno obrazovanje, postavljanje jasnih granica i aktivnu podršku, moguće je smanjiti negativne efekte društvenih mreža i pomoći mladima da balansiraju svoj digitalni i stvarni svijet.