STANDARD: Kako trenutno ocjenjujete izglede za miran završetak rusko-ukrajinskog rata? Ima li konkretnih pomaka u mirovnim pregovorima?

HERASIMENKO: Ukrajina je 11. marta bez ikakvih dodatnih uslova podržala prijedlog Sjedinjenih Američkih Država za privremeno primirje od 30 dana. Smrt i razaranje mogli su već biti zaustavljeni.

Niko ne želi mir više od Ukrajinaca, koji svakodnevno plaćaju visoku cijenu za odbranu svoje domovine, svoje slobode i nezavisnosti. Ukrajina je pokazala da sigurno nije prepreka za mir tokom višestrukih rundi pregovora u Saudijskoj Arabiji u martu 2025. Naprotiv, Ukrajina je posvećena svim ozbiljnim naporima da okonča rat i uspostavi pravedan mir.

STANDARD: Šta je prepreka za mir?

HERASIMENKO: Sve što je bilo potrebno je da Rusija uzvrati i prihvati isti prijedlog. I da to učini bez dodatnih uslova, kao što je to učinila Ukrajina.

Umjesto toga, cijeli svijet je svjedočio novim manipulacijama i uslovima iz Moskve. Ovo jasno pokazuje da Ukrajina želi mir i da preduzima ozbiljne korake, dok Moskva želi da nastavi rat i odugovlači. Odbijanje Rusije da uzvrati na američke mirovne napore mnogo govori. Rusija je bila i ostala jedini izvor ovog rata.

Rusija ne samo da je ignorisala prijedlog za privremeno primirje od 30 dana, već je i pojačala napade na mirne ukrajinske gradove. U posljednjim sedmicama, veliki ukrajinski gradovi pretrpjeli su masovne napade dronovima, što je rezultiralo brojnim civilnim žrtvama, uključujući ubijenu i ranjenu djecu, žene i starije osobe. Predsjednik Volodimir Zelenski je naglasio potrebu za većim pritiskom na Rusiju, čiji brutalni napadi pokazuju potpuno nepoštovanje prema diplomatiji i mirovnim naporima. Ruski napadi ne pogađaju samo Ukrajince već i sve međunarodne napore da se uspostavi mir.

Ukrajina je nastavila s konstruktivnim pristupom posljednjih sedmica, pristajući na djelimična primirja za udare na energetske objekte, kao i na pomorsko primirje u Crnom moru. Međutim, Rusija je nastavila s uništavanjem ukrajinskog energetskog sistema, uključujući udare na Herson, Poltavu i Harkiv do kraja marta.

Uprkos tome što Rusija namjerno ometa mirovne napore i odugovlači, Ukrajina će nastaviti konstruktivne pregovore s američkom stranom u narednim danima i sedmicama kako bi olakšala napore predsjednika [SAD Donalda] Trampa za postizanje mira.

STANDARD: Zašto, po Vašem mišljenju, Rusija ne želi mir i okončanje borbi? Ima li ona iste ratne ciljeve kao na početku agresije 2022?

HERASIMENKO: Nažalost, Moskva se i dalje drži svojih osvajačkih ciljeva i sanja da uništi Ukrajinu kao državu. [Predsjednik Rusije Vladimir] Putin pojačava agresivnu retoriku pa se oglašava sa apsurdnim i maksimalističkim prijedlozima. Recimo, na kraju marta Putin je predložio tranzicionu UN administraciju za Ukrajinu. Ovako apsurdne izjave poput navedene imaju za cilj da odlože i poremete mirovni proces koji se trenutno odvija pod vođstvom predsjednika Trampa. Ove izjave pokazuju nespremnost Kremlja da okonča rat ili da se uključi u konstruktivan dijalog.

Legitimitet i zakonitost predsjednika Ukrajine, kao i svih grana izvršne i zakonodavne vlasti, definisani su isključivo Ustavom i zakonima Ukrajine, te, šire gledano, voljom ukrajinskog naroda. Sve institucije ukrajinske vlasti su potpuno legitimne. Štoviše, brojna istraživanja renomiranih istraživačkih institucija pokazuju da predsjednik Ukrajine uživa snažnu podršku. To ne samo da mu daje jasan mandat da nastavi da obavljanja dužnosti, već i potvrđuje da javnost odobrava njegov rad.

Dok Putin izmišlja izgovore kako bi potkopao ukrajinsko rukovodstvo, prava priroda njegovog režima je jasna. Putin vlada Rusijom kršeći ruski Ustav već više od četvrt vijeka. Njegova vladavina obilježena je zločinima, unutrašnjom represijom, rasprostranjenom korupcijom i agresijom na druge zemlje. Putin je pretvorio Rusiju u parija-državu, ostavljajući rusku ekonomiju u ruševinama i nanoseći štetu generacijama Rusa.

Rusija je u padu, a milijarde dolara se rasipaju na kriminalni rat umjesto na rješavanje unutrašnje propasti. Zbog toga je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova iznijelo alternativni prijedlog: pokrenuti privremenu UN administraciju u Rusiji, počevši od Vorkute. Lokalno stanovništvo bi vjerovatno imalo bolji život pod bilo kojom upravom koja bi prioritet dala razvoju, umjesto Putinovom beskonačnom trošenju na rat i razaranje.

Putinova vladavina obilježena je zločinima, unutrašnjom represijom, rasprostranjenom korupcijom i agresijom na druge zemlje

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha je primijetio je da je ruska retorika eskalirala na nivo iz 2022. Rusija pokušava da iskoristi trenutni geopolitički zamah. Vidimo tu strategiju i nikada nećemo prihvatiti ništa što bi ostavilo Ukrajinu slabom ili bespomoćnom. Naprotiv, stvarni i pravedni mir zahtijeva jake i dugoročne bezbjednosne garancije da bi se očuvao.

STANDARD: Kako u ovakvom složenom kontekstu kada mir u bližoj budućnosti nije garantovan, a Rusije zaoštrava svoju ratnu retoriku, vidite ulogu Evrope u podršci Ukrajini?

HERASIMENKO: Sigurnost Ukrajine i Evrope je nedjeljiva. Ukrajina ne brani samo sebe, već i evropski mir i bezbjednost, kao i stabilnost i normalan način života svake evropske porodice. Ruska agresija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za cijelu Evropu, a ne samo za Ukrajinu. U najboljem je evropskom interesu da podrži Ukrajinu, bez obzira na bilo kakve druge događaje.

Vidimo da je Evropa značajno pojačala svoju podršku, ne samo riječima, već i djelima. Zahvalni smo našim evropskim partnerima što su prepoznali da branimo našu zajedničku budućnost, sigurnost i temeljne principe.

Uprkos pokušajima Rusije da Evropu prikaže kao slabu i podijeljenu, evropske države postaju jače i ujedinjenje, bez obzira na bilo kakve turbulencije. Takođe povećavaju vojnu, finansijsku i političku podršku Ukrajini.

STANDARD: Evropa se dodatno naoružava I pojačava odbrambene kapacitete. Gdje je tu Ukrajina?

HERASIMENKO: Ruska propaganda pokušava da stvori utisak da je podrška Ukrajini teret za evropske zemlje, dok je u stvarnosti ekonomski korisna. Ukrajina je ključna za osiguranje prehrambene, energetske i tehnološke sigurnosti Evropske unije, kao i za ukupnu odbranu Evrope.

Podrška Ukrajini je daleko jeftinija od posljedica potencijalne nove ruske agresije na druge evropske zemlje

Ukrajina se već integriše u evropsku ekonomiju, otvarajući nova tržišta i prilike za zemlje EU. Nakon završetka rata, Ukrajina će biti snažan ekonomski partner u Evropi, doprinoseći rastu i sigurnosti, odbrani, tehnološkom napretku i zelenoj tranziciji. Čak i u više nego izazovnim uslovima žestokog rata za nezavisnost i teritorijalni integritet protiv brojčano nadmoćnog neprijatelja Ukrajina se pažljivo bavi reformama neophodnim za ostvarenje njene evropske integracije.

Konačno, podrška Ukrajini je daleko jeftinija od posljedica potencijalne nove ruske agresije na druge evropske zemlje. Jedan od ključnih ciljeva jeste povećanje evropske odbrambene samostalnosti kroz saradnju i ulaganja u ukrajinski vojno-industrijski kompleks. Ukrajina će značajno ojačati sigurnost Evrope naprednom opremom. Povećanje ulaganja u ukrajinsku proizvodnju oružja direktno jača evropsku bezbjednost.

Sada je trenutak da ubrzamo sve napore i pretvorimo inicijative u konkretne korake. Podržavamo sve napore za povećanje vojne pomoći Ukrajini, ponovno naoružavanje Evrope i rast evropske odbrambene industrije. Zato pozivamo naše partnere, uključujući i prijateljsku Crnu Goru, na djelovanje, na jake i hrabre odluke. Sloboda i demokratija moraju da se brane snažno i odlučno.