Video
Istraživanje je uključilo 25 mladih odraslih osoba u dobi između 18 i 30 godina, od kojih je zatraženo da ograniče korišćenje pametnih telefona što je više moguće na 72 sata: dozvoljene su samo osnovne komunikacije i aktivnosti vezane za posao.
Istraživači sa Univerziteta Heidelberg i Univerziteta Keln u Njemačkoj koristili su skeniranje magnetne rezonance (MRI) i psihološke testove prije i nakon “telefonske dijete” kako bi utvrdili kakav je to uticaj imalo na neuronske obrasce i aktivnost.
“Koristili smo longitudinalni pristup da istražimo efekte ograničenja pametnih telefona kod korisnika”, pišu istraživači u svom objavljenom radu, “Pronađene su veze između promjena aktivacije mozga tokom vremena i neurotransmiterskih sistema povezanih s zavisnošću”.
Tokom skeniranja nakon 72-satnog perioda, učesnicima su prikazani različiti upiti za slike – uključujući slike uključenih i isključenih pametnih telefona, kao i “neutralnije” slike koje prikazuju subjekte kao što su čamci i cvijeće.
Kada su korišćeni upiti za sliku na telefonu, uočene su promjene u dijelovima mozga povezanim s obradom nagrada i žudnjama, na neki način slične moždanim signalima povezanim s zavisnostima o supstancama – što sugeriše da naši telefoni mogu izazvati zavisnost sličnu onoj od nikotina ili alkohola.
To što su promjene uočene u mozgu povezane sa dopaminskim i serotoninim sistemima podržava ovu ideju o zavisnosti o telefonu. Ova dva neurotransmitera povezana su s višestrukim funkcijama mozga, uključujući kompulzivno ponašanje i kontrolu raspoloženja.
Na osnovu psiholoških testova, međutim, nije bilo promjena u raspoloženju učesnika niti bilo kakvog osjećaja žudnje, uprkos ograničenom pristupu telefonu. Neki volonteri su prijavili poboljšanje raspoloženja, ali to se u podacima testa nije pokazalo kao značajno.
Studija se nije bavila detaljima o tome zašto je ponašanje pametnih telefona izazvalo promjenu moždane aktivnosti, ali je vjerovatno da je u igri nekoliko faktora. Moguće je da sve telefonske aktivnosti ne izazivaju zavisnost kao druge.
“Naši podaci ne razdvajaju žudnju za korišćenjem pametnog telefona i žudnju za društvenom interakcijom, danas dva usko isprepletena procesa”, pišu istraživači, “Iako naši podaci pokazuju relativno čvrste nalaze bez otkrivanja ovih procesa, buduće studije bi jasno trebale imati za cilj da se pozabave ovim aspektom”.
Naučnici još uvijek otkrivaju kako telefoni mijenjaju naše živote i naš mozak.
“Identifikovani neuronski mehanizmi mogu značajno promovirati ponašanje zavisnosti kod ljudi koji su u riziku od prekomjerne upotrebe pametnih telefona”, pišu istraživači.
Preporučeno
Istraživanje je objavljeno u časopisu Computers in Human Behavior.
