Video
„To znači da je danas najstarija ustavna žalba pred Ustavnim sudom iz prošle godine. Do prije samo dvije godine građani su na odluku Ustavnog suda čekali i do šest godina, što znači da smo za samo dvije godine riješili sve ustavne žalbe primljene unazad sedam godina. Za samo tri godine riješili smo preko 5.200 predmeta po ustavnim žalbama“, kazala je Armenko.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, ona je istakla da ostvareni rezultat nije samo pitanje statistike, već poruka svakom građaninu da više neće čekati godinama kako bi dobio zaštitu svojih ustavnih prava.
„Naš cilj nije bio samo da riješimo zaostatak i popravimo statistički rezultat. Naš cilj je da građani znaju da će, kada iscrpe sva druga pravna sredstva, pred Ustavnim sudom dobiti blagovremenu, kvalitetnu i djelotvornu zaštitu svojih prava“, poručila je predsjednica Ustavnog suda.
Prema njenim riječima, nakon godina niskog povjerenja građana u Ustavni sud, činjenica da je najstarija ustavna žalba danas iz prošle godine pokazuje odlučnost da se povrati povjerenje u instituciju koja mora biti i jeste posljednji garant zaštite ljudskih prava i sloboda na nacionalnom nivou.
„Zaštita prava jednog čovjeka znači zaštitu pravnog sistema u cjelini. To je suština ovog rezultata i najbolja potvrda da Ustavni sud danas ispunjava svoju ustavnu ulogu“, naglasila je Armenko.
Ona je ukazala da Ustavni sud nije radio samo na ažurnosti, već je podjednako unapređivao kvalitet svojih odluka, sa ciljem da za građane postane „Strazbur u malom“ – mjesto na kojem će ostvariti djelotvornu zaštitu svojih ustavnih prava, bez potrebe da pravdu traže na međunarodnom nivou.
Da se taj cilj ostvaruje, kako je navela, potvrđuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava. Odluka u predmetu „Lipa protiv Crne Gore“, prema njenim riječima, pokazuje da Evropski sud uvažava odluke Ustavnog suda i poziva na poštovanje pravnih stavova koje ta institucija izražava u pojedinačnim predmetima.
„Ovakav odnos prema kvalitetu rada Ustavnog suda potvrđuje se u kontinuitetu. Evropski sud u realnom vremenu cijeni kvalitet naših odluka, pa gotovo da više nema komuniciranih, odnosno spornih predmeta pred ovom međunarodnom instancom koji ukazuju na sistemske probleme u našem radu“, kazala je Armenko.
Predsjednica Ustavnog suda poručila je da se upravo iza statistike i broja riješenih predmeta nalazi suštinska uloga te institucije.
„Ustavni sud u svakom predmetu vidi čovjeka“, naglasila je.
Kako je navela, Sud je to pokazao kroz odluke kojima je štitio pravo na život kroz pružanje zdravstvene zaštite, ali i pravo na naknadu troškova liječenja, zatim kada je, odlučujući o premještaju posmrtnih ostataka, štitio pravo na privatni život, pružao zaštitu od mobinga, odlučivao u postupcima ekstradicije, kao i o pravu na pravično suđenje u slučajevima odricanja nadležnosti domaćih sudova zbog ugovorene arbitraže koja se odnosi na domaće nepokretnosti. Riječ je, kako je istakla, samo o dijelu brojnih predmeta koji su neposredno uticali na živote građana.
Istovremeno, Ustavni sud kroz odluke o restituciji i eksproprijaciji uspostavlja standarde koji prevazilaze pojedinačne slučajeve.
„Povraćaj oduzete imovine ili dosuđivanje naknade za njeno oduzimanje stoji kao relikt i opomena u već postojećim i decenijama neriješenim slučajevima nacionalizacije, restitucije i eksproprijacije imovine, koja predstavlja ustavno i zakonsko pravo svakog građanina“, kazala je Armenko.
Dodala je da je Ustavni sud upravo u odlukama iz te izuzetno složene materije ukazao na pravnu nesigurnost, neujednačenu sudsku praksu i potrebu dosljednije zaštite ustavnih prava, doprinoseći tako izgradnji stabilnijeg i pravičnijeg pravnog sistema.
Armenko je naglasila da je ostvareni rezultat posljedica izuzetnog zalaganja sudija Ustavnog suda, a posebno stručne službe, čiji rad, kako je kazala, zaslužuje puno priznanje.
Posebnu vrijednost rezultatu, prema njenim riječima, daje činjenica da je ostvaren uprkos tome što Ustavni sud u kontinuitetu radi u nepotpunom sastavu i sa nepopunjenom stručnom službom.
Upozorila je, međutim, da se takav nivo efikasnosti ne može dugoročno održati bez snažne i konkretne podrške države.
„Ustavnom sudu je za dalje unapređenje neophodan potpun sastav sudija, novi zakonodavni okvir i stvarna i suštinska finansijska nezavisnost, a ne finansijska nezavisnost samo na papiru“, poručila je Armenko.
Zbog toga je, kako je navela, neophodno da se što prije izaberu nedostajuće sudije, započne izrada novog Zakona o Ustavnom sudu, ojača stručna služba i njen rad adekvatno vrednuje.
Preporučeno
„To nije ulaganje u jednu instituciju – to je ulaganje u zaštitu ustavnih prava svih građana Crne Gore. To je pokazatelj koliko je država zaista demokratski zrela da obezbijedi uslove za funkcionisanje jedinog ustavnog kontrolora sve tri grane vlasti“, zaključila je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
