Video
Stanje ljudskih prava u Crnoj Gori nije zadovoljavajuće, uprkos određenom napretku koji je ostvaren u ovoj godini, ocjena je crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića.
Građani se najviše žale na rad javne uprave, duge sudske procese i razne oblike diskiminacije. Baković, u intervjuu za agenciju Anadolija, posebno ističe nezadovoljavajuće stanje kada kada su u pitanju ranjive grupe kao što su osobe sa invaliditetom, žene, Romi, pripadnici LGBT populacije.
“Posmatrano u cjelini, u godini koja je na izmaku ostvaren je određeni napredak u odnosu na prethodnu. Taj napredak je vidljiviji u oblasti zakonodavstva. Nastavljeno je usaglašavanje zakonodavstva sa pravom EU, međutim, i dalje postoje problemi i ne možemo reći da je stanje zadovoljavajuće i pored ovog napretka. Zakoni su u velikoj mjeri usaglašeni sa standardima EU, međunarodnim i standardima UN-a, ali i dalje imamo probleme u njihovoj primjeni. To je boljka koja prati naše društvo, ali i tu ima pomaka. Sve u svemu, stanje nije zadovoljavajuće, naročito kada su u pitanju ranjive grupe kao što su osobe sa invaliditetom, žene, Romi, pripadnici LGBT populacije“, kaže crnogorski zaštitnik ljudskih prava za Anadoliju.
Ove godine 790 predmeta
Baković je kazao da su od početka godine imali 790 predmeta. Svi predmeti nisu se odnosili na pritužbe ombudsmanu od građana, jer je kancelarija ombudsmana neke od predmeta formirala po sopstvenoj inicijativi.
“I dalje se ljudi najviše žale na rad organa javne uprave, državne i lokalne. Imamo i žalbe na dugo trajanje sudskih postupaka. U oblastima prava djeteta imamo broj pritužbi jednak kao i prethodnih godina. Ljudi se još žale na diskriminaciju kao i ranijih godina, u oblasti zapošljavanja, na političku diskriminaciju. Imamo dosta predmeta koje se odnose na Zavod za izvršenje krivičnih sankcija“, kaže Baković.
Preporučeno
Stanje u zatvorima bolje nego ranije
Govoreći o stanju u crnogorskim zatvorima Baković poručuje da je ono mnogo bolje nego ranije. Sada je i “prisustvo ombudsmana u zatvoru vidljivije”, a zatvorenici imaju priliku da šalju pritužbe toj instituciji.
“Što se tiče mučenja i torture, tu imamo mali broj predmeta, negdje oko osam ili devet slučajeva. Mi smo pet slučajeva završili i nismo utvrdili povredu prava. U dva slučaja je postupak u završnoj fazi i najvjerovatnije ćemo utvrditi da se radi o nečovječnom i ponižavajućem postupanju, dok je u jednom slučaju pokrenut sudski postupak. Naš je zaključak da je stanje u zatvorima značajno unaprijeđeno, naročito u pogledu materijalno-tehničkih uslova. Ranije smo imali problem prenaseljenosti, sada je taj problem gotovo riješen”, naveo je Baković.
U posljednjih nekoliko godina, kaže, izvršene su ozbiljne rekonstrukcije i poboljšanja, međutim i dalje ima problema.
“To naročito kada je u pitanju zatvor u Bijelom Polju, jer se radi o staroj zgradi, koju je nemoguće dovesti u poželjno stanje, kakvo nalažu standardi Komiteta za prevenciju torture“, kazao je Baković.
Navodi da kada je u pitanju zatvor u Podgorici i dalje ostaje problem nedostatka zatvorske bolnice.
Baković je kazao da su u zatvorima postavljeni sandučići, u kojima zatvorenici mogu ostavljati pritužbe za kancelariju ombudsmana.
Problem velikog broja djece u vrtićima
Još jedan od problema koji je prisutan u crnogorskom društvu jeste prekomjerni upis djece u obdaništima, u nedostatku vrtića, posebno u Podgorici. Ombudsman upozorava da to može biti štetno sa više aspekata.
“Tačno je da imamo povećan broj djece u predškolskim ustanovama i da se prilikom upisa ne zadovoljavaju standardi u toj oblasti. Imamo prekomjerni broj upisanih, ali ne u čitavoj Crnoj Gori. To je posebno karakteristično za Podgoricu. Posljednjih nekoliko godina imamo pojačanu internu migraciju, odnosno preseljavanje stanovništva sa sjevera prema gradskim centrima, naročito u Podgoricu”, kaže Baković.
Navodi da se broj stanovnika se iz godine u godinu povećava, te da se time povećava i broj djece.
“U nastojanju da se upišu sva djeca koja se prijave za predškolsko obrazovanje, ove ustanove žele da izađu u susret roditeljima. To je dobro s jedne strane, ali s druge strane, prostorni i kadrovski kapaciteti ne dozvoljavaju da se sva djeca upišu. Njihovim upisom imamo značajno povećan broj u svakoj grupi. To se odražava, kako na kvalitet predškolskog obrazovanja, tako i na bezbjednost djece. To može biti štetno i po zdravlje djece, ali je i veće opterećenje za zaposlene u ustanovi“, poručuje Baković.
Za Rome najvažnije obrazovanje
U susret Međunardnom danu ljudskih prava, koji se obilježava 10. decembra, ombudsman Šućko Baković podvlači da najnovija istraživanja u pogledu ranjivih grupa pokazuju da su Romi i Egipćani visoko na skali diskriminacije i neravnopravnosti.
“I pored unaprijeđenja stanja, jer imamo rasformirana dva kampa na Koniku u kojima su boravili Romi i to je značajan događaj, ali u oblasti stanovanja i zapošljavanja postoje ozbiljni problemi. U oblasti školstva imamo ozbiljan napredak, ali taj napredak nije u mjeri da bi smo mogli reći da je stanje zadovoljavajuće. Iz godine u godinu raste broj romske djece u osnovnim školama, ali je mali broj Roma koji upisuju fakultete. Za Rome, veoma je važan obrazovni nivo“, poručio je u intervjuu za AA Baković.
