Iz Klinike za psihijatriju su Pobjedi kazali da, prema njihovim evidencijama, nije zabilježena nijedna intervencija koja bi se odnosila na tretman ili liječenje pedofila.

Broj osuđenih pedofila u registru, a uz pretpostavku da postoje i oni koji nikada nijesu uhvaćeni na djelu niti procesuirani, kao i ova informacija iz Klinike za psihijatriju govori o tome da institucije sistema nijesu umrežene i da se podaci jednostavno ne dijele.

Ovo potvrđuje i mišljenje ombudsmana koji je upozorio da nad radom organizacija koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), nije regulisan, nije uopšte definisan ili nije jasno definisan.

U registru pedofila se evidentiraju osobe na osnovu dostavljenih pravosnažnih presuda za krivično djelo učinjeno protiv polne slobode na štetu maloljetnika.

Seksualno uznemiravanje djece, silovanje, obljuba, podvođenje i omogućavanje polnog odnosa, posredovanje u vršenju prostitucije, nedozvoljene polne radnje, iskorišćavanje djece za pornografiju, mamljenje djeteta mlađeg od četrnaest godina u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode su definisane Krivičnim zakonikom Crne Gore u brojnim članovima od 204 do 212. Predviđene kazne su od šest mejseci za seksualno uznemiravanje, do dugotrajne zatvorske kazne, u zavisnosti od djela koje je počinjeno.

I dalje bez nadzora i liječenja

U Krivičnom zakoniku je definisan i nadzor pedofila i seksualnih predatora čija su meta djeca.

Predviđeno je obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.

Ove mjere nadzora se rješavaju podzakonskim aktima, a iz Ministarstva pravde je pojašnjeno da ona nijesu u njihovoj nadležnosti, već da čekaju izradu tih akata od Ministarstva zdravlja i Ministarstva unutrašnjih poslova. Iz tih resora zasad nema konkretnih odgovora.

Ministarstvo pravde je Ministarstvu unutrašnjih poslova uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta koji se tiče nadzora.

Tokom prošle godine su dobili odgovor iz MUP-a kojim rukovodi Danilo Šaranović da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja.

Zasad niko ne prati da li pedofili koji su odslužili zatvorsku kaznu posjećuju mjesta na kojima se okupljaju djeca (vrtići, škole i njihova dvorišta, igračišta…), da li slobodno putuju u inostranstvo ili mijenjaju mjesta boravka.

Jednak dopis upućen je i Ministarstvu zdravlja, a koji se odnosi na član koji propisuje obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.

Iz Ministarstva zdravlja nikada nije odgovoreno na dopis Ministarstva pravde, pa će resor kojim rukovodi Bojan Božović ponoviti upite resoru u nadležnosti dr Vojislava Šimuna.

Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju.

Registar je uspostavljen prošle godine, a sa njime se kasnilo cijelih 15 godina, kada se Crna Gora obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.

Svega 12 upita iz škola

Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju.

Od dana uspostavljanja Registra do 17. januara Ministarstvu pravde, odnosno Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju stiglo je 12 zahtjeva i svaki je podnijet iz osnovnih škola u Crnoj Gori.

Ovaj podatak zabrinjava, s obzirom na broj sportskih klubova, kurseva, privatnih škola i vrtića koji djeluju u Crnoj Gori, a koje pohađa veliki broj djece.

Ni slučaj koji je prošle godine uznemirio Crnu Goru, kada je otkriveno da je I.K. koji je radio sa djecom u KK „Kotor“ uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad tri djeteta i to silovanje, obljuba nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve one koji se bave ili rade sa djecom.

Optuženi je godinama prisustvovao treninzima Košarkaškog kluba „Kotor“ i smatrali su ga pomoćnim trenerom.

Na činjenicu da sportske klubove, ali i ostale institucije i ustanove u kojima je mnogo djece i maloljetnika niko ne kontroliše, ukazao je i ombudsman.

Iz institucije Zaštitnika je upozoreno da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise, kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja.

O slučaju u KK „Kotor“ Ministarstvo sporta i mladih nije bilo ni upoznato, do trenutka kada je ombudsman tražio izjašnjenje.

Zasad, provjera onih koji rade sa djecom očigledno ostaje na savjesti klubova, vlasnika privatnih ustanova, igraonica… jer iako su obavezni, to ne čine. Da pitaju, Ministarstvo pravde ne bi Pobjedi odgovorilo da je svega 12 institucija poslalo upit.

Registar da bude javan

Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.

Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.

“Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu”, kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.

Da Registar pedofila bude javan, tražili su iz udruženja Roditelji, ali i predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.

On je dan nakon što je evidencija aktivirana, kazao da smatra da treba uzeti u razmatranje mogućnost da Registar pedofila bude javan, kako bi svako mogao da mu pristupi i kako bi roditelji mogli dobiti informacije da li se neko od pedofila nalazi u blizini njihove djece.

“Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne”, kazao je Šćekić u avgustu.

Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.

Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.

Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.

Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.

Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.

Nakon petogodišnjeg zalaganja udruženja Roditelji da se uvedu strože kazne za počinioce, posebne mjere nadzora i registar, izmjene Krivičnog zakonika u tom dijelu stupile su na snagu početkom januara 2022. Njihova primjena do sada nije počela, a svi raniji apeli i zahtjevi da se pristupi izradi podzakonskih rješenja ostali su bez odgovora nadležnih.

Kristina Mihailović iz tog udruženja je apelovala na donošenje podzakonskih akata, kako bi se osobe, nakon odsluženja kazne, nadzirale. Ona je istakla i probleme koji su se javljali u pravosuđu, ali se, kako je kazala, nada da se više neće ponavljati, jer tužilaštva i sudovi sada imaju uvid u Registar.

Podsjetila je na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i sekusalno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušavao da ponovi slična djela sa čime je javnost bila upoznata. 

“Međutim, desilo se to da kada su ga priveli, sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti”, kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju.