Blizu 3.000 arheoloških predmeta, podsjetimo, bili su namijenjeni aukcijskoj kući „Timeline Auctions“ iz Londona. Vlasnik antikvarnice „Montenegro coins“ Atila Basoj nije ispoštovao ključne odredbe članova 51, 52 i 54 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koje se odnose na iznošenje antikviteta i umjetnina. „Montenegro coins“, dakle, nije imao urednu dokumentaciju koja na nedvosmislen način dokazuje vlasništvo i porijeklo. Takođe, nije imao zvaničnu dozvolu Ministarstva kulture da može da izveze predmete iz Crne Gore.
IZ PODRUMA
Kako je ranije objavila Pobjeda, Basoj je predmete navodno kupio od „jednog kolekcionara iz Kotora“. Mladi Kotoranin, porijeklom sa Cetinja, ispričao je Pobjedi da se ova obimna arheološka kolekcija decenijama nalazila u podrumu porodične kuće. Nije joj, kako je rekao, znao vrijednost, niti porijeklo, namjeravao je da je baci, ali je igrom slučaja stupio u kontakt sa vlasnikom antikvarnice „Montenegro coins“, koji mu je za 2.650 predmeta isplatio 2.000 eura.
Potvrda o kupoprodaji između Kotoranina i antikvarnice „Montenegro coins“ nalazila se i u paketima koje je zaplijenila Uprava carina. Pored kopije pasoša Kotoranina, vlasnik antikvarnice za London je poslao i četiri otkupna lista na kojima je naznačena tačna količina predmeta i cijena po kojoj su prodati. Takođe, poslao je i dvije maloprodajne kalkulacije koje pokazuju da je na uloženih 2.000 planirao da zaradi blizu 400.000 eura.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Uprave carina, viši sud za prekršaje je oglasio krivim antikvarnicu „Montenegro coins“, sa sjedištem u Kotoru, kao pravno lice i Atilu Basoja iz Kotora kao odgovorno lice u pravnom licu, zbog prekršaja iz člana 241 stav 1 tačka 10 Carinskog zakona.
” Izrečene su novčane kazne i to: okrivljenom pravnom licu u iznosu od 3.000 eura, okrivljenom odgovornom licu u pravnom licu novčana kazna u iznosu od 500 eura. Isti su navedene isnose kazni platili u punom iznosu”, navode iz Uprave carina.
Na navedeno rješenje Uprava carina je izjavila žalbu u dijelu koji se odnosi na neizricanje zaštitne mjere oduzimanja predmeta prekršaja, shodno članu 274 Carinskog zakona. Viši sud za prekršaje odbio je žalbu kao neosnovanu i potvrdio je prethodno rješenje Suda za prekršaje u Podgorici.
” U sadržaju presude se u bitnom navodi da prvostepeni organ nije prihvatio promijenjeni činjenični opis od strane podnosioca zahtjeva (Uprave carina) dat na zapisnik o pretresu, dana 25. 5. 2019. godine i stavljanje okrivljenima težeg prekršaja na teret koji je podrazumijevao zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta, jer ide na štetu okrivljenih, te da je prvostepeni sud pravilno našao da se radi o istoj radnji okrivljenih, te da shodno tome okrivljene treba oglasiti krivim za prekršaj, koji su povoljniji za okrivljene ne dirajući objektivni identitet djela”, kazali su iz Uprave carina.
PRAVNO NAČELO
Iz svega navedenog, dakle, stoji da je drugostepeni organ odbio žalbu Uprave carina, koja se prvenstveno odnosila na neizricanje obavezne zaštitne mjere oduzimanja predmeta iz razloga što je prvostepeni organ primijenio pravno načelo koje je povoljnije za okrivljenog.
” U konkretnom slučaju nakon završenog prekršajnog postupka, a kako nije izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta, isti su predati opunomoćenom predstavniku „Montenegro coins“”, navode iz Uprave carina.
Spornom pošiljkom „Montenegro coinsa“ bavilo se ranije i nadležno Tužilaštvo, koje je ocijenilo da nema elemenata za pokretanje krivičnog postupka. Nije im bilo dovoljno što se, po ocjeni domaćih arheoloških stručnjaka, ovakva kolekcija od blizu 3.000 predmeta nije mogla naći kod nekog privatnog lica, ljubitelja baštine u Crnoj Gori. Pogotovo što je malo vjerovatno da je kolekcija mogla biti odbačena u nečijem podrumu u Kotoru, jer je najveći dio predmeta, po ocjeni Radnog tima koje je formiralo Ministarstvo kulture, prošao konzervatorsku (zaštitnu) obradu.
Većina predmeta potiče sa drugih prostora izvan Crne Gore
U sedam paketa antikvarnice „Montenegro coins“, koje je prvobitno bila zaplijenila Uprava carina, otkrivene su razne vrste sjekira, noževa, vrhova strijela, prstenja i alki, olovnih odlivaka, fibula, djelova predmeta, kopalja, figurina, medicinske opreme, ogrlica, privezaka, narukvica, dugmadi, naprstaka, mozaičkih kockica, zvona i praporaca, krstova, ostataka ljudskog skeleta, keramičkih, staklenih i olovnih posuda, kuršuma (projektila za praćke), đuladi…
Preporučeno
” Najveći dio arheoloških predmeta ne potiče sa teritorije Crne Gore, a predmeti se ne mogu u potpunosi odrediti. Među arheološkim materijalom može se na ovom stepenu utvrditi da npr. bronzane sjekire pripadaju bronzanom i gvozdenom dobu, a da se većina materijala, prstenje, fibule, narukvice može opredijeliti u rimski period. Za većinu materijala pretpostavlja se da potiče sa drugih prostora izvan Crne Gore”, zaključila je Radna grupa Ministarstva kulture, koja je formirana odmah nakon zapljene pošiljke u Carinskoj ispostavi pošte u Podgorici.
Video