Video
Izbor za Tiranu, kako je naveo, signalizirao je posvećenost EU regionu.
“Ako ostavimo teatralnost i simboliku na stranu, očigledno je da EU ne može ispuniti sveti gral: brzo članstvo. Čak ni zemlja poput Crne Gore, koja već deceniju pregovara o pristupanju, nije ni blizu. Srbija je zaglavljena u ponavljajućim krizama na Kosovu, uprkos mnogo diskutovanom predlogu Francuske i Njemačke da se spor riješi jednom zauvijek. Albanija je jedva počela pregovore, a EU zahtijeva od Sjeverne Makedonije da izmeni svoj ustav kako bi počela da otvara poglavlja o politici. Još više zaostaju Bosna i Kosovo. Nije dato da će se bilo koja od šest zemalja moći pridružiti do kraja ove decenije”, piše u tekstu.
Priznajući ovu političku realnost, kako navodi Bečev, EU se trudi da poveća svoju finansijsku podršku i pokrene politike koje imaju za cilj da podstaknu integraciju bez obzira na pristupanje.
“Komisija je sada predstavila paket od milijardu eura (1 milijarda dolara) za suočavanje sa posljedicama energetske krize. Ovo je povrh 9 milijardi eura (10 milijardi dolara) dostupnih za ekonomski oporavak nakon pada COVID-19, izgradnju prekogranične infrastrukture i osiguranje usklađivanja Zapadnog Balkana sa zelenom tranzicijom koju pokreće EU. Jedan od ključnih ishoda samita u Tirani bio je dogovor između mobilnih operatera iz EU i regiona o ukidanju naknada za roming od oktobra 2023. On ima za cilj da podstakne digitalizaciju, kao i regionalnu integraciju”, dodaje se.
Čini se, smatra Bečerv, da je u ovom trenutku u fokusu EU regionalna integracija — označena kao odskočna daska za pristupanje, a ne kao skretanje.
“Samitom čiji je domaćin bila u oktobru, Njemačka je oživela takozvani Berlinski proces. Popularna reč je Zajedničko regionalno tržište (CRM), šema koja se sada formira zahvaljujući tri sporazuma o putovanju bez pasoša, priznavanju akademskih diploma i priznavanju profesionalnih kvalifikacija. Šest zemalja ih je potpisalo 3. novembra i sigurno će biti još poslova, možda u oblasti energetike”, piše on.
Na političkom frontu, pristupni put će dobiti najveću pažnju.
Preporučeno
“Konačno, Vijeće za opšte poslove EU se složilo da Bosni odobri status kandidata—odluku koju će Evropski savjet ratificirati 15. decembra. 30. novembra, ambasadori država članica—COREPER II—odlučili su da krenu naprijed sa liberalizacijom viznog režima za Kosovo, vjerovatno od 1. januara 2024. Kosovo je takođe formalno podnijelo zahtjev za članstvo. Ukratko, čini se da postoji novi zamah u odnosima između EU i Zapadnog Balkana. Ipak, integracija će se odvijati, kao i obično, postepeno. Povećanja velikog praska su stvar prošlosti”, zaključuje Bečev.
