Video
“Način na koji je zatražio da Parlament smijeni RTCG nije u skladu sa zakonom. Da su ga bolje informisali vidio bi da primjena novog Zakona o RTCG počinje početkom godine pa će tim i početi proces izbora članova Savjeta RTCG, tako da poziv da se nezakonito mijenja trenutni Savjet nije u skladu sa Zakonom,” naveo je Ranko Vujović iz AEM-a.
Da takve izjave mogu biti tumačene kao politički pritisak, smatra predsjednik savjeta RTCG-a Ivan Jovetić.
“I ja i svi mislimo da je Savjet štitio profesionalne standarde. Drugo, mislim da Savjet nije bio politički instrument bilo koje partije, pa ni DPS-a što mu se spočitava. Da je to bio zar bi profesionlano štitio interese novinara koji su pripadali drugim političkim partijama. Ne. Savjet je to radio zbog toga što je smatrao da trebada štiti profesionalne standarde. Da li se to dopada nekom ili ne savjet ne treba da interesuje”, kaže predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić.
Premijer je saopštio i da bi RTCG trebalo da uredi jedna renomirana evropska kuća – ne precizirajući koja.
To danas nije mogao da saopšti ni potredsjednik Vlade Dritan Abazović, ali je kazao da Javnom servisu nije daleko grčki scenario.
Podsjećanja radi, grčka konzervativna Vlada 2013. godine zatvorila je tamošnji javni servis i otpustila 2.700 zaposlenih, uz obrazloženje da zemlja mora i na taj način da smanji troškove u jeku dužničke krize.
Viši konsultant Evropske radio-difuzne unije Boris Bergant upozorava da je u pitanju rizična ideja.
“Najava da je sistem zreo za grčki scenarij ili pogrešno izgovorena ili da scenarij nije dobro razumljen. To je jedno od najcrnjih iskustava u modernoj praksi javnih servisa u Evropi, školski primjer kako se politike i Vlade ne bi trebalo ponašati, jer se radilo o političkom preuzimanju, a ne modernizaciji i racionalizaciji.
Nije čudno da je grčki scenario propao i prouzrokovao štetu zemlji, društvu, slobodi medija i nezavisnosti. To nije bio pokušaj dijaloga nego nemetanja jednostrane volje. I nadamo se da se radi o zabludi”, naveo je viši konsultant Evropske radio-difuzne unije Boris Bergant.
A takva ideja, utemeljenja nema ni u Zakonu.
“Političari imaju pravo da kandiduju ideje, da ih sporovde i da za to snose odgovornost na poliitčkom tržištu. Treba znati da li takve odluke imaju cijene koštanja koje će se reflektovati na zaposlene i budžet “, kaže Jovetić.
“Nikad neki Javni servis nije optimalan, uvijek može bolji pa ako se uzmu stručnjaci tim bolje. Ali, stranci vam ne mogu pomoći ako se gradi na nepovjerenju i animozitetima. Inicijativa treba da ostane inicijativa o tome treba da odlučuju tijela upravljanja, a ne Vlada i ministri”, kaže Bergant.
Uz to, u AEM-u problematizuju i najavu Vlade da će amandmanski mijenjati Zakon o medijima i vratiti im, kako je kazao premijer, slobodu.
“Želim da naglasim da su oba zakona rađena uz blisku komunikaciju s SE i Evropskom komisijom da maltene jedan član nije mogao biti napisan bez njihovih eksperata, tako da ne znam zaista odakle tvrdnja da će se mediji osloboditi izmjenom Zakona”, kaže Vujović.
Preporučeno
Sagovornici Dnevnika saglasni su da Javnog servisa nema bez nezavisnosti, ali ni bez unapređivanja kvaliteta. I jedino bi na to pažnja trebalo da bude usmjerena.
