Video
On je svim ženama čestitao Osmi mart i poželio im da budu uvažene i aktivne učesnice u društvenim procesima.
“Na ovaj dan želimo podsjetiti da samo osnažena žena, svjesna svojih kapaciteta i mogućnosti može poboljšati svoj i ukupan položaj društva kom pripada”, istakao je Bjeković.
On je rekao da je, da bi to bilo moguće, važno da budu stvorene pretpostavke za jednak tretman i ostvarivanje prava.
Bjeković je upozorio da je u Crnoj Gori i dalje primjetan trend povreda prava na jednakost po osnovu pola.
“To govori da veliki broj edukacija i promotivnih kampanja daje još uvijek nedovoljne rezultate, kada je u pitanju jačanje svijesti o prijavljivanju diskriminacije po osnovu rodne ravnopravnosti”, naveo je Bjeković.
On je kazao da se nepovoljan položaj žena i dalje odražava tokom trudnoće, porodiljskog i odsustva sa rada radi njege djeteta, kada su žene veoma često izložene različitim oblicima diskriminacije.
Prema riječima Bjekovića, taj položaj se ogleda u nemogućnosti da napreduju u karijeri, premještanju na niža radna mjesta nakon povratka sa odsustva, pa sve do jednostranog prekida radnog odnosa uslovljenog ličnim svojstvima zaposlene – pol i porodični status.
“Jedan od fenomena na koji Zaštitnik kontinuirano ukazuje je višestruka i intersekcijska diskriminacija žena, a koja podrazumijeva spajanje, odnosno preklapanje, više osnova”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, to se prvenstveno odnosi na žene i djevojke s invaliditetom koje su, shodno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, posebno osjetljiva kategorija, izložena riziku višestruke diskriminacije.
Bjeković je rekao da je rizik višestruke diskriminacije u najvećem broju slučajeva dolazi do izražaja prilikom ostvarivanja ekonomske nezavisnosti, pronalaska posla i nastavka obrazovanja.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu nedovoljnu dostupnost usluga za žene s invaliditetom u ruralnim područjima, one se suočavaju sa većim brojem predrasuda nego u gradskim sredinama.
“Romkinje i žene iz manjinskih etničkih zajednica u lošijem su položaju, kako u odnosu na žene iz većinske populacije, tako i u odnosu na muškarce iz svojih etničkih zajednica, posebno u oblastima zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijalnih usluga, između ostalog i zbog nejednakih odnosa moći”, saopštio je Bjeković.
On je naveo da su pripadnice LGBTIQ populacije, kao i žene zavisnice, takođe suočene sa brojnim problemima u svakodnevnom životu, što ukazuje da je potrebno raditi na daljoj senzibilizaciji i osvješćavanju društva u smanjenju stigmi, predrasuda i diskriminacije.
“I ovog puta neophodno je ukazati na i dalje zabrinjavajuće prisustvo porodičnog nasilja, naročito nad ženama i višestrukih posljedica koje ono ostavlja, kako na žene tako i djecu”, rekao je Bjeković.
On je kazao da se za suzbijanje te pojave mora insistirati na efikasnoj primjeni propisa, snažnijoj koordinaciji organa i službi, kao i kaznenoj politici koja pored zaštitnih mjera, podrazumijeva proporcionalne i odvraćajuće sankcije za počinioce.
Kako je Bjeković naveo, jedan od problema sa kojima se suočavaju jesu i seksizam, mizoginija i govor mržnje usmjeren prema ženama u političkom i javnom životu, koji je nažalost učestao u našem javnom prostoru.
Prema njegovim riječima, neke od preporuka Zaštitnika za poboljšanje položaja žena u društvu odnose se na sprovođenje promotivnih kampanja i drugih aktivnosti koje će ohrabriti žrtve da prijave rodnu diskriminaciju i seksualno uznemiravanje.
“Neophodno je stvoriti uslove za veće učešće žena u upravljačkim strukturama u društvu, kao i podsticanje većeg uključivanja žena u politički život, na svim hijerarhijskim nivoima”, naveo je Bjeković.
On je dodao da je potrebno uspostavljanje dugoročnog strateškog pristupa sa ciljem privlačenja većeg broja kandidatkinja u sektor bezbijednosti.
“Očekujemo i da svi državni organi i javne ustanove ažurno prikupljaju statističke podatke o ženama sa invaliditetom i ženama iz manjinskih zajednica, uključujući žene iz ruralnih područja i žene žrtve nasilja”, rekao je Bjeković.
Preporučeno
On je kazao da je potrebno osigurati i veću prisutnost žena sa invaliditetom, Romkinja, lezbejki i žena iz drugih manjinskih zajednica u javnom i medijskom prostoru.
