Objašnjava da su PM čestice mješavina hemijskih jedinjenja i vodene pare, a njihova veličina direktno povezana sa opasnim efektima po zdravlje – što su manje, to su opasnije. Štetni efekti se ne mjere samo smrtnim ishodima, već i smanjenjem trajanja prosječnog životnog vijeka.

Porazni podaci
Podsjeća da više od 250 prijevremenih smrti i gotovo 140 prijema u bolnicu godišnje u Podgorici, Pljevljima i Nikšiću vezuje se za izloženost PM česticama, čija vrijednost prelazi parametre preporučene smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o kvalitetu vazduha.

To su pokazali podaci Studije o procjeni uticaja zagađenosti vazduha na zdravlje u ova tri grada, koju je u saradnji sa domaćim institucijama SZO realizovala krajem 2015. godine. Na nivou države procjenjuje se da ukupan broj prijevremenih smrti zbog zagađenog vazduha prelazi 500, dok se očekivani životni vijek, prema podacima iz Studije, skraćuje u Pljevljima za više od 30,2 mjeseca, Nikšiću 17,7 a Podgorici za 7,7 mjeseci.

Veoma male količine PM čestica, koje su ključni parametar mjerenja uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi, mogu negativno da utiču, prije svega na hronične bolesnike, djecu, trudnice – ističe Bajić.

Prema njegovim riječima, ne samo u Pljevljima već i u Podgorici zimi su značajno povećane dnevne koncentracije koje prelaze 200, 300 ili 400 mikrograma po metru kubnom. Dozvoljena srednja dnevna vrijednost iznosi 50 mikrograma i ne bi smjelo da bude prekoračena više od 35 puta godišnje.

Već tokom decembra u Podgorici i gradovima centralne i sjeverne regije probijeni su ti maksimumi, a s obzirom na broj stanovnika koji živi u njima, možemo reći da je veći dio Crne Gore tokom zimskih mjeseci izložen zagađenom vazduhu – upozorava Bajić.

Naglašava da naša pluća nijesu spremna da se bore protiv ovakvih koncentracija.

– Niko od nas ne zna koliko će živjeti, na to utiču genetika, uslovi života, fizička (ne)aktivnost, ili način ishrane, ali je neminovno da će, ukoliko ste nastanjeni u mjestima sa zagađenim vazduhom, taj faktor negativno uticati. Nekome to bude kap u prepunoj čaši – naglašava Bajić.

Uticaj na organizam
Na pitanje kako, za razliku od dokazane dugotrajne izloženosti visokoj koncentraciji PM čestica, na organizam djeluje kratak boravak na zagađenom vazduhu, Bajić ističe da to mnogo zavisi od zdravstvenog stanja.

– Ako je osoba relativno zdrava, onda organizam ima odbrambene i kompenzatorne mehanizme koji mogu da ublaže uticaj kratkotrajnog zagađenja. Zato razlikujemo kratkotrajne efekte koje bismo mi imali da pođemo, recimo, u Pljevlja, i osjetimo miris sagorijevanja, sumpora u vazduhu, koji se manifestuju kao iritacija očiju, disajnih puteva… Dugotrajna izloženost utiče da se ti mehanizmi zasite. Ljudi koji su konstantno izloženi to i ne osjećaju, već se to kasnije odrazi, osim ako su hronični bolesnici– navodi Bajić.

Pojašnjava da ko ima astmu ili hroničnu opstruktivnu bolest pluća, izlaganje vazduhu zasićenom PM česticama, to može da dovede do nagle reakcije ili hospitalizacije.

Prema njegovim riječima, zagađenje vazduha nije samo naš problem, ali to ne znači da ga treba ignorisati ili staviti u drugi plan, već je potrebno utvrditi koji su uzročnici i prema tome prilagoditi djelovanje i mjere.

– Kanada i skandinavske zemlje imaju koncentracije zagađenja u granicama dozvoljenog, a ostale zemlje, naročito mi na Zapadnom Balkanu, sa starim tehnologijama, starim vozilima, i korišćenjem drva i uglja za grijanje imaćemo na dugi rok problem sa vraćanjem stvari u normalu – kaže on.

Bajić navodi da je Zakonom o zaštiti vazduha i strateškim dokumentima iz ove oblasti, predviđeno da se kod prekoračenja dozvoljenih koncentracija djeluje na osnovu pripremljenih akcionih planova.

– Takvi planovi postoje za Pljevlja i Nikšić, Bijelo Polje ga nema, a Podgorica je imala stari plan. Postojeći planovi koji su rađeni nijesu dali rezultate i to je glavno pitanje koje donosioci odluka treba da preispitaju: zašto akcioni planovi nijesu doprinijeli poboljšanju kvaliteta vazduha i što je potrebno uraditi da se problem rješava – kaže sagovornik.

„Zarobljeni“ vazduh
Nekoliko faktora utiče na činjenicu da se koncentracije PM čestica rapidno povećava u večernjim satima.

Bajić ukazuje da brojne studije potvrđuju da je najveće zagađenje zbog individualnih ložišta i upotrebe uglja i drveta za grijanje, a na toj skali najmanje zagađenja produkuje upotreba peleta.

Prema njegovim riječima, za efekat povećanja koncentracije utiče i kretanje vazdušnih masa kao i temperatura vazduha, odsustvo vjetra ili kiše.

Kad je sunce u zenitu, tlo se zagrijava a toplotu absorbuje neposredni sloj vazduha koji postaje topliji, „penje“ se gore a njegovo mjesto zauzima hladni vazduh iz viših slojeva, pa dolazi do izmjene. Popodne, kako sunce zalazi, zemljište se više ne grije pa nema te prirodne izmjene vazdušnih masa, i zagađeni hladni vazduh ostaje pri tlu – pojašnjava Bajić.

To je naročito izraženo na sjeveru zemlje gdje se, kao u Pljevljima, događa takozvana temperaturna inverzija, odnosno prirodni fenomen prema kojem je zemljište hladnije i „vezuje“ vazduh za sebe i on sa svim PM česticama ostaje zarobljen u donjem sloju, sve dok ne padne kiša ili dune vjetar.

Zato je upravo naveče najveće zagađenje vazduha – kaže Bajić.

On je pohvalio inicijative za subvenciju cijena utrošene električne energije u Pljevljima i ocijenio da je potrebno da se o problemu priča.

– Intenzivirana je priča o toplifikaciji Pljevalja, koja suviše dugo traje. Nadam se da će se to ubrzati, zbog ljudi koji tamo žive, jer bez adekvatnih uslova i boljeg vazduha, odliv populacije je neminovan – zaključuje sagovornik.

Najštetnije su PM2.5 čestice
Bajić pojašnjava da među suspendovanim česticama postoji podjela prema promjeru, tako da postoje grube PM10 čestice (promjera 10 mikrometara) i fine PM2.5 (2,5 mikrometra).

Upravo su PM2.5 najopasnije za zdravlje jer nesmetano mogu da uđu u organizam kroz naš respiratorni sistem, dopru do krvi i onda da uzrokuju štetne efekte. Otuda se izloženost česticama vezuje ne samo za respiratorne, kardiovaskularne bolesti, već i za razne vrste tumora i slična oboljenja – kaže Bajić.

Iako se na pomen zagađenja vazduha najprije pomisli na smrtnost koja je povezana sa bolestima disajnih organa, zapravo, navodi Bajić, najveći broj smrti vezan je za kardiovaskularna oboljenja.

Nakon reakcija javnosti Vlada najavila set mjera za Pljevlja
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saopštio je preko društvenih mreža da je juče donijeta odluka o usvajanju urgentnih mjera za rješenje problema zagađenja vazduha u Pljevljima, a da će poslije praznika biti formiran tim sa zadatkom da definiše dugoročne mjere.

To je odlučeno nakon sastanka Abazovića sa ministarkom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anom Novaković-Đurović i direktorom Agencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem povodom, kako je navedeno, enormnog zagađenja vazduha i teške ekološke situacije u Pljevljima, ali i u drugim crnogorskim gradovima.

Reakcija Vlade uslijedila je nakon negodovanja nevladinog sektora i ekologa zbog izostanka zvanične reakcije vlasti, na lokalnom i državnom nivou, odnosno kratkoročnih mjera u situaciji kada vrijednosti koncentracija PM čestica onemogućavaju normalan rad i život.

Vlada će, između ostalog, subvencionisati cijenu električne energije, finansijski pomoći nabavku prečišćivača vazduha za bolnice, vrtiće i škole, javne institucije i domaćinstva. Biće obezbijeđena i dovoljna količina N95 zaštitnih maski. Najavljeno je da će Agencija za zaštitu životne sredine otvoriti kancelariju u Pljevljima.

-Vlada će imenovati ekološkog inspektora za Pljevlja, a do njegovog imenovanja inspektori iz Podgorice i Berana će konstantno vršiti nadzor u tom gradu – naveo je Abazović na Telegramu.

Vlada će naredne nedjelje formirati tim koji će predložiti dugoročne mjere.

To će, kako je saopštio Abazović, značiti donošenje odluke da toplifikaciju Pljevalja proglasi za projekat od javnog interesa kako bi se ubrzala njegova realizacija.

Pored toga, predvidjeće subvencionisanje termoizolacije objekata, kao i ubrzanje toplifikacije drugih gradova na sjeveru.

Hitnu reakciju Vlade i lokalne uprave juče su zatražile nevladine organizacije i neke političke partije, ističući da je neophodno razmišljati i o uvođenju vanrednih mjera, koje bi podrazumijevale i onlajn nastavu, poštedu od rada za starije od 60 godina i slične mjere koje postoje u zemljama regiona.

Takav je primjer Sjeverne Makedonije koja je pri uzastopno povišenim koncentracijama PM čestica već u decembru, na osnovu akcionih planova, uvela niz mjera i olakšica čiji je cilj smanjenje zagađenja i pošteda stanovništva od negativnih efekata.

Umjesto populizma, početi od zabrane prodaje uglja za grijanje
Rješenje za dramatičnu situaciju i alarmantno stanje kvaliteta vazduha u Pljevljima nije lako ni jednostavno i

ne može se prevazići nijednom populističkom mjerom, dodvoravanjem građanima ili sprovođenjem besmislenih akcija sa stranački motivisanom političkom pozadinom – ocijenio je Vuk Iković iz Preokreta.

Kako je naveo, za početak Crna Gora treba da zabrani prodaju uglja za grijanje i omogući građanima da po povoljnim cijenama koriste energente koji manje zagađuju okolinu.

-Zbog povećanja cijene drveta i zbog njegove sve teže dostupnosti građani se sve češće opredjeljuju za ugalj što je dodatno pogoršalo kvalitet vazduha u Podgorici. Potreban nam je potpuno drugačiji pristup načinu života, načinu grijanja, prevoza i proizvodnje električne energije. Tako ćemo imati i čist vazduh, ali i preduslov za veće plate – naveo je Iković.

Dodao je da ključni izvori električne energije treba da budu solarne i vjetroelektrane, a hidroenergija treba biti podrška sigurnom sistemu snabdijevanja.

Naveo je podatak Evropske agencije za životnu sredinu, prema kojem je u Crnoj Gori, tokom 2020. godine, usljed zagađenog vazduha preminulo 920 osoba.

– Građanin Pljevalja udiše najmanje svaki drugi dan zagađeni vazduh. Svaka peta smrt u Pljevljima se pripisuje zagađenju vazduha, svaka osma u Nikšiću i svaka sedamnaesta u Podgorici – naveo je on.

On upozorava da su strateška dokumenta iz oblasti zdravstva predvidjela da će zdravstveni sistem biti jednako dustupan svima i da ćemo postati zdravo društvo, „ali sistem je postao još više nepristupačan što dodatno otežava liječenje ljudi zbog zagađenog vazduha“.