Video
”Imala sam priliku da čujem mitropolita Amfilohija kako često citira Njegoša: „Što je čovjek, a mora bit čovjek!” Ovim riječima najjezgrovitije je izražena sva tragika, borba, veličina, raspeće, prolaznost, besmisao ali i smisao čovjekovog bivstvovanja na Zemlji. Prema riječima mitropolita Amfilohija, „niko nije tako doživio tragiku ljudskog bića i postojanja na zemlji kao Njegoš, a sa druge strane niko nije tako izrazio duboku vjeru u pobjedu istine nad lažju, pravde nad nepravdom, Boga nad Satanom, ljubavi nad mržnjom”. Vjera u takvu pobjedu jedina je koja daje nadu u suočavanju sa strašnim sukobima i podjelama u savremenom svijetu, počevši od onih koji bijesne na međunarodnom nivou, preko naših unutrašnjih podjela i sukoba, pa sve do borbi koji se odigravaju u srcu svakog čovjeka”, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je ocijenila da nema puno važnih pitanja oko kojih su građani naše države bili složni poslednjih decenija.
”Ali, kada je riječ upravo o čovjeku oko kojeg smo se danas okupili, postoji gotovo neupitna saglasnost – čak i kod malobrojnih koji traže razlog da osporavaju njegovo djelo – da je to najveći um ovih prostora. Dakle, kako kod ga tumačili, niko se neće usuditi da negira da je Njegoš naš duhovni gorostas. Njagova ličnost je u tom smislu naša tačka saglasja. O tome svjedoči i činjenica da je on jedini čovjek čiji dan rođenja slavimo kao državni praznik. Zato je možda ovaj okrugli mogao da nosi i naziv – „Njegošem (ili: sa Njegošem) protiv crnogorskih podjela”. Koristim dva instrumentala, i društva i sredstva: s Njegošem, kao sa ličnošću koja uživa gotovo nepodijeljeno uvažavanje, ali i – Njegošem – u smislu metonimije koja označava njegovo djelo kao uvijek čitanu, a nikada ni od koga dočitanu – neiscrpnu riznicu pregnantnih misli i ideja”, saopštila je Borovinić Bojović.
Preporučeno
Okrugli sto je održan u organizaciji Кnjiževnog društva „Njegoš”, u okviru višednevne manifestacije „Dani Njegoševi”, koja se održava povodom praznika njegovog rođenja. O Njegošu su govorili brojni profesori i književnici iz zemlje i inostranstva.
