Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, kazao je u intervjuu za PR Centar, da je Brajevo pismo osnovni način uz pomoć kojeg osobe sa oštećenim vidom mogu da dođu do različitih informacija, navodeći da ima veliki značaj za obrazovanje i opštu informisanost.

„Ono je samo po sebi toliko genijalni izum da poslije više od 200 godina otkad je izumljeno, još uvijek nije pronađena alternativa. Čak i razvijanje tehnologije nije dovelo do gubitka značaja Brajevog pisma, već se i kroz razvoj tehnologije, uređaji prilagođavaju Brajevom pismu“, pojasnio je Macanović.

On je kazao da nije veliki broj osoba sa oštećenim vidom koji aktivno koriste Brajevo pismo.

„To je zbog toga što nemamo neki veliki nivo pristupačnih informacija na Brajevom pismu, pa često osobe koje kasnije izgube vid, nemaju motiv da uče Brajevo pismo. Međutim, uprkos tome, Brajevo pismo, za jedan značajan broj učenika i studenata sa oštećenim vidom, umnogome doprinosi njihovom obrazovanju“, rekao je Macanović.

Upotreba Brajevog pisma je, kako je kazao, naročito važna za neke fakultete i nastavne predmete koji se teško mogu savladati bez njega, kao što su strani jezici i prirodne nauke, „dok za one fakultete koji se oslanjaju samo na tekst, kao što su Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka, studenti prilagođavaju literaturu putem audio formata“.

„Osim same literature na Brajevom pismu u oblasti obrazovanja, ono je jako značajno i za opšte obrazovanje i opštu informaisanost osoba sa oštećenim vidom. Tako recimo, u lokalnoj organizaciji Saveza slijepih u Pljevljima imamo i Brajev časopis koji se izdaje u par desetina primjeraka i šalje se i čitaocima van Crne Gore“, naveo je Macanović.

Prema njegovim riječima, kroz rad Brajeve štamparije, Savez aktivno promoviše Brajevo pismo.

„Kroz edukaciju, članovima koji su kasnije izgubili vid ukazujemo na neophodnost pisma. Trudimo se da, kroz rad Brajeve štamparije, učinimo Brajevo pismo dostupno širokom broju ljudi. Ranije je priprema i štampanje tekstova na Brajevom pismu bila izuzetno skupa. Međutim, razvojem tehnologije i postojanjem različitih Brajevih štampača, štampa je cjenovno prilagođenija širokoj javnosti“, rekao je Macanović.

On je kazao da se u Savezu trude da cijene štampe na Brajevom pismu drže na granici ekonomske isplativosti u cilju toga da informacije na tom pismu budu što prisutnije, „zbog čega ćemo motivisati ljude da više koriste Brajevo pismo“.

Govoreći o Zakonu o zaštiti potrošača, koji obavezuje trgovce da informacije o određenim proizvodima prilagode na Brajevom pismu, Macanović je kazao da tu nisu primjetili da ima pomaka.

Podsjetio je da je Zakon stupio na snagu 2014. godine, navodeći da je za šest godina Ministarstvo ekonomije donosilo nekoliko pravilnika koji se odnose na obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu.

„Nažalost, većina tih pravilnika su bili ograničavajući i diskriminatorni, čak je Zaštitnik ljudskih prava jedan od pravilnika koji su prošle godine bili na snazi ocijenio kao diskriminatoran i dao mišljenje Ministarstvu da ga izmijeni. Ministarstvo je to učinilo, ali početkom ove godine u martu, Ministarstvo ekonomije je pod pritiskom trgovaca vratilo na snagu taj pravilnik i dovelo do toga da se u neznatnoj mjeri primjenjuje ovaj zakon i oblježavaju informacije o proizvodima u širokoj potrošnji“, kazao je Macanović.

On je rekao da u narednom periodu planiraju da nastave sa  pružanjem usluga štampanja, kao i da će tražiti od institucija da se unaprijedi zakonska regulativa u oblasti zaštite potrošača.

Predstavnik Saveza slijepih Crne Gore, Zijadin Peročević, koji radi u Brajevoj štampariji, podsjetio je da je ta organizacija prošle godine od Vlade Japana, dobila donaciju u vidu pet Brajevih štampača, četiri računara.

„To nam mnogo znači za rad u štampariji i dosta nam je pomoglo. Uradili smo više desetina publikacija. To su publikacije koje se odnose na razne projekte koje smo radili. Štampali smo i zbirke poezije koje su neki naši članovi izdali. Kad je u pitanju sistem obrazovanja, neki od naših članova koriste naše usluge u štampariji“, rekao je Peročević.

Sem publikacija, kako je dodao, rade i naljepnice za obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu.

„Do sad smo uradili uradili oko 1,6 miliona naljepnica. Radimo i najljepnice za obilježavanje radnog vremena i naziva različith institucija i firmi. Kad je u pitanu štampa na Brajevom pismu, cijena jedne naljepnice za oblježavanje proizvoda je oko dva centa. Kada je u pitanju najljepnica za obilježavanje radnog vremena cijena je pet eura, a za brošure i publikacije cijena je pet centi po strani za publikacije“, naveo je Peročević.