Video
Iako djeluje elegantno u moru, ova vrsta može izazvati neugodne reakcije na koži zbog žarnih ćelija na svojim dugim tentakulama.
Ima zvonastu glavu prečnika najčešće 10–15 cm, ali može narasti i do 30 cm! Prepoznatljiva je po radijalnim tamnim prugama po kojima je i dobila ime kompas meduza. Tijelo joj krase dugačke lovke koje koristi za prihvatanje hrane, dok se na obodu zvona, na dugim bjelkastim tentakulama, nalaze žarne ćelije koje u kontaktu s kožom mogu izazvati crvenilo, bol i iritaciju.
Kompas meduza je kod nas prvi put registrovana 2006. godine, a od 2013. bilježimo je svake godine, najčešće od aprila do početka juna. Ove godine se pojavila nešto kasnije, vjerovatno zbog tople jeseni, blage zime i povećane količine padavina, koje su uticale na njen životni ciklus.
Dvije faze životnog ciklusa:
Chrysaora hysoscella prolazi kroz fazu polipa (pričvršćenog za podlogu) i fazu meduze (slobodno plivajuće). Pojava meduza zavisi upravo od razvoja i “pupljenja” polipa – procesa koji nazivamo strobilacija.
Kompas meduza je vrlo tolerantna na temperaturu, ali salinitet igra ključnu ulogu u njenom razmnožavanju. Zato vremenske prilike, količina padavina, kao i promjene u morskim strujama i temperaturi, utiču na to kada i koliko će ih biti. Obično se ćešće primjećuje u uvalama kao posljedica talasa i morskih struja.
ŠTO RADITI U KONTAKTU SA MEDUZOM?
Isprati morskom vodom, pažljivo ukloniti ostatke tentakula pomoću kartice ili drugog predmeta.
Ako je dostupno, isprati rastvorom sirćeta (4–6%) ili sodom bikarbonom u morskoj vodi.
Staviti hladnu oblogu (led u tkanini, nikako direktan kontakt sa slatkom vodom).
Po potrebi nanijeti antihistaminske kreme.
U slučaju jače reakcije – obratiti se zdravstvenoj ustanovi ili apoteci.
Svaki susret s ovom ili sličnim meduzama prijaviti Institutu za biologiju mora – vaš doprinos je važan za praćenje morskih ekosistema.
Preporučeno
