Video
,,Ovim simboličnim gestom želimo oboljelim od najteže bolesti istovremeno pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama”, naveli su u saopštenju.
Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666 u ponedeljak i utorak (2. i 3. februar tekuće godine) od 10 do 14 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen blagovremeno.
,,Kampanja od 2025. do 2027. godine ‘Ujedinjeni kroz jedinstvenost’, označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku. Ova inicijativa naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega raka budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima. Cilj je izgraditi inkluzivnije zdravstvene sisteme koji ne stavljaju samo akcenat na liječenje raka, već i na sveobuhvatne potrebe onih koje pogađa, bilo da su to pacijenti, njegovaoci ili šira zajednica. Ovaj pristup orijentisan na ljude osigurava da njega bude odgovorna na individualne okolnosti, kulturne kontekste i emocionalne potrebe, stvarajući prostor za povjerenje, podršku i saosjećanje. Svjetski dan borbe protiv raka je od esencijalne važnosti za edukaciju javnosti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja i dostupnosti efikasnih tretmana, dok se istovremeno zalaže za veći pristup kvalitetnoj njezi za sve. Kampanja ‘Ujedinjeni kroz jedinstvenost’ naglašava važnost saradnje, uključivanja i zajedničke posvećenosti poboljšanju njege za sve oboljele od raka, bez obzira na porijeklo ili okolnosti”, kazali su iz CDPR-a.
Naglašavaju da je rak jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu sa blizu 20 miliona novih slučajeva u 2020. godini i 10 miliona umrlih od raka u 2020. godini.
,,Narednih godina Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje nažalost da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 % u odnosu na 2020. godinu”, dodaje se.
Svjetski dan borbe protiv raka svake godine se obilježava kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim.
,,SZO je stoga pokrenula kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka”, piše u saopštenju.
SZO je saopštila tim povodom kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.
,,Trenutne informacije o globalnom opterećenju rakom, koristeći procjene incidence i smrtnosti od raka GLOBOCAN 2020, koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka, govore da je u Crnoj Gori na prvom mjestu po učestalosti karcinom pluća sa oko 443 novootkrivena slučaja na godišnjem nivou, nakon toga slijedi karcinom dojke sa 378, kolorektalni karcinom sa 330, karcinom mokraćne bešike sa 156 i prostate sa 136 novootkrivena slučaja godišnje”, precizirali su.
Na svjetskom nivou, karcinom dojke kod žena je nadmašio karcinom pluća kao najčešće dijagnosticiran karcinom sa procijenjenih 2,3 miliona novih slučajeva ili 11,7%, a slijede rak pluća 11,4%, kolorektalni 10%, rak prostate 7,3% i rak želuca 5,6%.
U Crnoj Gori, između 3.000 i 4.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih blizu 2.000 izgubi borbu sa ovom opakom bolešću. Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća.
,,Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola”, dodali su iz CDPR-a.
Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 % svih smrti zbog karcinoma pluća.
Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Najveća smrtnost (oko 70 %) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.
,,Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženosti štetnom UV zračenju. Takođe, programi ranog otkrivanja (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice) uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti”, napominju u saopštenju.
Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Stoga treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje.
Istovremeno se treba pridržavati jednostavnih savjeta:
– prestati pušiti,
– hraniti se pravilno i raznovrsno,
– biti fizički aktivan minimum tri puta nedjeljno,
– voditi računa o tjelesnoj težini,
– izbjegavati pretjerano izlaganje suncu,
– sa kancerogenim materijama rukovati prema uputstvu,
– smanjiti profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme,
– izbjegavati izlaganje stresu koliko se može i
Preporučeno
– redovno kontrolisati zdravlje kod svog izabranog ljekara.
