Kako su naveli iz CDT-a, podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4%) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2% onih koji su zadovoljni.

– Čak 53,7% građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9% ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52%) sa tim nije saglasna. Posebnu zabrinutost izaziva nalaz da 45,7% ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja – navodi se u saopštenju Milene Gvozdenović, zamjenice izvršnog direktora CDT-a.

Istovremeno, 40,7% građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4% koji su protiv takve ocjene.

– Dok 39,3% ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2% ne dijeli tu zabrinutost. Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou – stoji u saopštenju.

Ovi nalazi ne ukazuju, kako se navodi, nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati.

Povezani članci

Društvo

Jovanović: Građani masovno vjeruju u propagandu i lažne narative

Društvo

CDT: Svaki četvrti građanin smatra da su pripadnici druge vjere opasnost po njegovu

Politika

CDT: Dio Vlade manipulacijama brani antievropske i autoritarne ideje

– Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije – dodaje se.

U okviru istraživanja sproveden je, dodaje se, eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije.

– Rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave. Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto – navodi se u saopštenju.

To upozorava na, kako je navedeno, ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.

– Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije. Istraživanje je urađeno u periodu od 16-24. maja, na uzorku od 1000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije – dodaje se u saopštenju CDT-a.