CEGAS traži ocjenu ustavnosti normi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

On je kazao da u toj organizaciji smatraju da su mjere NKT u dijelu suspenzije prava na slobodu okupljanja neustavne, te da svoju pravnu formu imaju u nečemu što je naredba koju potpisuje ministar zdravlja.

„Mi smatramo da se Ustavno pravo ne može ukinuti jednom naredbom, podzakonskim aktom. Smatramo da je moralo da bude uvedeno vanredno stanje, da je morala da bude donijeta uredba sa zakonskom snagom, da je ona morala biti verifikovana u Skupštini Crne Gore da bi dobila potrebni legalitet i legitimitet,“ kazao je Marić.

On je dodao da su u ovom trenutku svi građani žrtve kršenja ustavnih prava.

„U ovom trenutku uz dužno poštovanje potrebe za epidemiološkim mjerama imamo kršenje prava na okupljanje, jer u ovom trenutku imamo naredbu o tome da su zabranjena sva okupljanja na otvorenom i zatvorenom prostoru,“ kazao je Marić.

Marić je problematizovao i ulogu lokalnih samouprava i njihovu mogućnost da dovedu u pitanje slobodu okupljanja opštinskom odlukom.

„Oni samo opštinskom odlukom mogu da vam zabrane odnosno onemoguće postavljanje potrebnog mobilijara da bi vi izrazili svoj stav, da bi vi ostvarili pravo na slobodu okupljanja a to znači i slobodu izražavanja, slobodu organizovanja, sve ono što je povezano u korpusu ljudskih prava,“ kazao je Marić.

On je poručio da se konačno kao društvo moramo početi ozbiljnije baviti ljudskim pravima.

„Ako mislimo da budemo građansko, demokratsko društvo onda prvo moramo da budemo načisto sa sobom šta je korpus ljudskih prava, te da otvorimo stalnu društvenu debatu o karakteru ljudskih prava, o poštovanju ljudskih prava i o definisanju ljudskih parva, jer i kroz ovo istraživanje smo vidjeli da vrlo često i u političkim subjektima, i u civilnom sektoru imamo nedostatke u tumačenju i definisanju nekih ljudskih prava,“ kazao je Marić.

Advokat i osnivač CEGAS-a Sergej Sekulović predstavio je ključne nalaze studije kao i preporuke za dalje djelovanje.

„Potrebno je definisati pravo na spontano okupljanje na drugačiji način i upodobiti ga sa međunarodnim standardima, brisati odredbe o zabrani pristupa kroz propisiavanje razdaljine određenim objektima,“ kazao je Sekulović.

Neophodno je, kako je dodao, preispitati osnove za ograničenje u odnosu na Ustav, kao i poboljšati sadržaj obrazloženja rješenja kojima se zabranjuje javno okupljanje u skladu sa međunarodnim standardima.

„Potrebno je i izvršiti edukaciju organa koji učestvuju u pravnim postupcima u kojima se odlučuje o slobodi okupljanja. Treba mijenjati lokalne propise i izvršiti njihove usklađivanje sa Ustavom i zakonom u kontekstu prava na slobodu okupljanja,“ kazao je Sekulović.

On je kazao da novi Zakon o slobodi mirnog okupljanja iz 2016. sadrži poboljšanje u kontekstu pravne zaštite i pravne procedure u odnosu na prethodni zakon, jer sadrži direktno podnošenje tužbe Upravnom sudu i kratke rokove za odlučivanje.

„Međutim praksa je takva da su te tužbe mrtvo slovo na papiru pa se legitimno može postaviti pitanje o pravnom sredstvu jer u principu Upravni sud je išao logikom i držao argumentaciju upravnih organa kao potpuno relevantnu i ignorisao zahtjeve druge strane,“ kazao je Sekulović.

On je kazao de je postupanje nadležnih organa kada su u pitanju mjere NKT-a bilo različito, te da je tu bilo uspona i padova.

„Situacija nije crno bijela. Ako sa jedne strane imate činjenicu da je veliki broj crnogorskih građana koji je zatečen u nekom parku sa prijeteljem završio 72 sata u tužilačkom zadržavanju, plaćao oko hiljadu eura kaznu, do činjenice da se održava skup od 500, 1000, pet hiljada, 20 hiljada ljudi i da niko ne trpi nikakvu sankciju. I to je urušavanje institucija,“ kazao je Sekulović.

On je dodao da je objektivno gledano veoma teško u takvim situacijama da krenete sa restriktivnim mjerama.

„Zamislite da krenete prema 10 hiljada ljudi to je objektivno neizvodljivo, jer nemamo toliko ni zatvorskih kapaciteta, to bi blokiralo rad parvosudnih organa ali to bi bila jednaka primjena zakona prema svima. Mislim da se u jednom trenutku stvorila totalna konfuzija koja i dalje traje gdje se djelovalo u određenim situacijama onako kako se procjenjivalo da je najkorisnije i na kraju dovelo do određenog haosa gdje ne postoji nikakav red,“ kazao je Sekulović.

Dugogodišnji civilni aktivista i izvršni direktor Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš istakao je da su sloboda mirnog okupljanja i sloboda izražavanja suštinski neodvojive.

„To se najbolje verifikuje presudama i Evropskog suda za ljudska prava koji se sa posebnim senzibiltetom odnosi prema slobodi okupljanja i daje veoma jasne smjernice u kojem pravcu treba ići kada se pravi nacionalni institucionalni okvir slobode okupljanja na način koji je uslovno rečeno u skladu sa evropskim standardima,“ kazao je Maraš.

On je kazao da se Crna Gora izborila jednim dobrim dijelom za slobodu okupljanja što nije zasluga države i opština, već građana koji su godinama na civilizovan i miran način svoje nasuglasje sa određenim odlukama Vlade demonstrirali izalaskom na ulice.

„Uprkos tome, ipak i dalje mnogo zavisimo od mišljenja i tumačenja institucija koje su nam se do sada nažalost pokazale često kao veoma neprincipijelne i veoma politički orjentisane,“ kazao je Maraš.

On je istakao i da u dosadašnjoj praksi imamo mnogo sličnih ili istovjetnih događaja u kojima su institucije sistema imale različita tumačenja.

„Na taj način institucije su postale saučesnici u pristupu da se derogira pravo na slobodu okupljanja i saučesnici u tome da Crna Gora se ne uskladi kako sa našim Ustavom i zakonom tako i sa onim što je po meni mnogo važnije a to je konvencijsko pravo i presude suda za ljudska prava jer je to okvir kojem mi treba da težimo,“ smatra Maraš.

On je kazao i da je jedna od najvećih prepreka za slobodu mirnog okupljanja nedostatak odgovornosti u institucijama, primarno u policiji.

„Ako želimo da obezbijedimo slobodu okupljanja i pravo na mirno okupljanje građana  mi moramo imati odgovornost u onoj instituciji koja je za to ključna a to je policija,“ poručio je Maraš.

Koordinatorka grant šeme i istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA), Ana Đurnić kazala je da su, kroz Program malih grantova, Instuitut alternativa i Akcija za ljudska prava podržali  četiri organizacije civilnog društva koje su bile fokusirane na različite ciljne grupe, te da je za te svrhe izdvojeno 34 190 eura.

„Mi smo se za ovu temu naročito opredijelili zasto što su okupljanja jako zanimljivo ljudsko pravo. One su istovremeno i ljudsko pravo ali i instrument za postizanje drugih ljudskih prava onda kada smatramo da su ona ugrožena i htjeli smo da ovim projektom širimo prostor za aktivizam i da na taj način doprinesemo demokratizaciji naše zemlje,“ kazala je Đurnić.

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Sloboda okupljanja između lokalne samouprave i Ustava Crne Gore“, koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta Okupljanja za ljudska prava: „Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu za Akcijom za ljudska prava (HRA), uz podršku Evropske unije.