Video
Naime, u NATO bombardovanju varošice na sjeveru naše države tada je stradalo šest civila, među kojima troje djece, pri čemu je ranjeno još četvoro.
Stradali su Miroslav Knežević (14), Olivera Maksimović (13), Julija Brudar (11), Vukić Vuletić (46), Milka Kočanović (69) i Manojlo Komatina (72).
Iako je NATO obavještavao o tome gdje će dejstvovati, tog popodneva u Murinu se nijesu oglasile sirene za vazdušnu opasnost, niti je bilo drugačijeg upozorenja.
Iz tog razloga, porodica Komatina svojevremeno je dobila obeštećenje. No, onda je 2019. Vrhovni sud obavio reviziju slučaja, nakon koje im je naložio da vrate novac.
Pred državnim organima nije vođen nikakav krivični postupak protiv onih koji su imali zakonsku obavezu da obavijeste građane o neposrednoj opasnosti.
Dok su pravobranioci porodica stradalih isticali kako ne terete Crnu Goru da je nanijela ili proizvela štetu, već sa nije postupila u skladu sa Ustavom kako bi zaštitila živote građana, iz ondašnje vlasti su podsjećali kako je RCG prekinula formalne odnose sa rukovodstvom tadašnje SR Jugoslavije godinu ranije, te da nijesu ni obavještavani i da su bili ignorisani i tokom NATO bombardovanja.
Pored lokalnog mosta, u bombardovanju je bio oštećen i tamošnji Dom kulture, nekadašnji pogon “Titeksa”, mjesna prodavnica, ali i privatni objekti. Središte varošice uz put od Andrijevice ka Plavu, zapravo, bilo je potpuno razrušeno.
Mediji su tada iznosili različite informacije – od toga da je Murino sa okolinom pogođeno sa 10 do brojke od 17 projektila.
Preporučeno
Prije devet godina, tokom posjete Crnoj Gori, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je kako je bombardovanje Murina bila velika tragedija, izjavljujući saučešće onima koji su tada izgubili najbliže.
