Prema njegovim riječima, Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da napravi potrebne zakonodavne izmjene, a pokazalo se da nema ni jednak odnos prema svim medijima, što je još izraz njenog demokratskog deficita.

Bez napretka u istragama napada na novinare

CGO je zabilježio 19 napada i prijetnji u odnosu na novinare i medije u 2022. godini, a u 2021. godini 21 – ukupno 39 u posljednje dvije godine. 

„Tokom ova prva četiri mjeseca 2023. godine, CGO je zabilježio 4 slučaja pritiska, prijetnji i verbalnih napada na novinare. Institucije imaju ključnu odgovornost za stvaranje povoljnog ambijenta za rad medija, ali svijest o tome izostaje. Tome ne doprinosi ni premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, koji je nastavio praksu prethodnika targetirajući medije koji negativno izvještavaju o njegovim i aktivnostima Vlade. Neki od najozbiljnijih slučajeva (Duško Jovanović, Olivera Lakić, Tufik Softić) i dalje nisu dobili adekvatan epilog, bez obzira na brojna obećanja nadležnih da će oni biti razriješeni“, navodi se u saopštenju.

Izmjenama Krivičnog zakonika pooštrene su sankcije za napade na novinare, ali pravovremeno procesuiranje napada i obuzdavanje političkih lidera od prijetnji novinarima/medijima biće od ključne važnosti za promjenu postojeće klime.

Kontrolisani haos na RTCG-u

Prema riječima Nikočevića, radio televiziju Crne Gore (RTCG) karakterišu brojne kontroverze, počevši od spornog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. 

„Pravnosnažni sudski epilog povodom ovog izbora se još čeka, uz napomenu da se pred sudovima vode i drugi postupci protiv Raonića od strane zapošljenih. Kršenje ljudskih prava novinara RTCG Žarka Božovića zbog korištenja jotovane verzije crnogorskog jezika, finansiranje produkcije TV emisije koju vodi osoba koja ima istoriju javnog izražavanja mizoginih, homofobičnih, kao i stavova podrške Rusiji u vezi sa njenom agresijom na Ukrajinu, odnos prema novinarima u samoj kući, poput slučaja Tanje Šuković koja već duže vrijeme optužuje generalnog direktora za mobing, nezadovoljstvo sindikata – samo su neki od problema koji označavaju danas RTCG“, navodi Nikočević. 

Takođe, dodaje, kvantitetom sagovornika se pokušava kompenzirati izostanak kvaliteta i istinske raznolikosti, kao i nedostatak potrebne kritičke oštrice prema donosiocima odluka. 

„Činjenica da su četiri od pet TV stanica sa nacionalnim frekvencijama u Crnoj Gori u vlasništvu kompanija iz Srbije ukazuje na značaj RTCG kao javnog emitera sa posebnom odgovornošću prema javnom interesu koji on za sada ne demonstrira“, ističe Nikočević.

Finansiranje medija iz javnih fondova i dalje nedovoljno transparentno

Iako je pitanje finansiranja medija iz javnih fondova dobro definisano Zakonom o medijima, praksa i dalje opominje na nedostatak transparetnosti što je potvrdilo i istraživanje CGO-a iz jula 2022. godine, a izostaju sankcije. 

„CGO je ranije predlagao, a sada snažno podržava novo rješenje u nacrtu Zakona o medijima da se javni organi ne smiju oglašavati na neregistrovanim/neevidentiranim medijima, ali i zagovara da se javni organi ne smiju oglašavati u medijima koji krše Kodeks novinara“, stoji u saopštenju.

Jačati samoregulaciju, velika očekivanja od nove rukovoditeljke AEM-a

Samoregulacija još uvijek nije funkcionalna, a CGO ukazuje na potrebu njenog jačanja kroz pozicije ombudsmana unutar medija imajući u vidu da je stvaranje jedinstvenog samoregulatornog tijela utopija. 

„Pozitivan pomak jeste da se na čelu Agencije za elektronske medije (AEM) našla osoba sa dobrim poznavanjem medijskog krvotoka Crne Gore i očekivanja su da se rad AEM-a unaprijeđuje kroz proaktivno djelovanje i veću otvorenost prema javnosti, za razliku od ranijeg perioda koji je karakterisala zatvorenost i izostanak ili zakašnjele reakcije“, navodi se u saopštenju.

Izmjene i dopune medijskih zakona da usvaja nova Vlada

CGO je u novembru 2022. godine dostavio niz sugestija za izmjene i dopune Nacrta zakona o medijima i Nacrta zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore u okviru javne rasprave. 

„Ti tekstovi donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju priliku da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija u Crnoj Gori. CGO je i na poziciji da aktuelna Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da usvaja ni Medijsku strategiju niti novi set medijskih zakona, odnosno da taj posao treba da radi nova Vlada u punom mandatu i sa punim legitimitetom“, navode iz CGO.

Nikad veća potreba za medijskom pismenošću

Medijska pismenost, borba protiv dezinformacija i govora mržnje moraju biti visoko na agendi nove Vlade imajući u vidu da su, i pored određenog institucijalnog pomaka kada je medijska pismenost u pitanju, potrebni sveobuhvatniji napori u približavanju ove teme građanima koji su izloženi kontinuiranim medijskim manipulacijama, stranim malignim uticajama i govoru mržnje koji je sve prisutniji, a naročito u komentarima na portalima i na društvenim mrežama.

„CGO će nastaviti da prati teme u oblasti medija ukazujući na loše politike i prakse na koje očigledno nije imuna nijedna vlast. Neformalni programi obrazovanja u domenu medijske pismenosti i dezinformacija biće u fokusu i u narednom periodu. Bez slobode i održivosti medija, fizičke i ekonomske sigurnosti novinara nema ni objektivnog informisanja javnosti niti demokratskog društva“, zaključuje se u saopštenju.