Video
Kako pokazuje analiza, broj zahtjeva organima vlasti porastao je sa 4.805 u 2020. na 7.481 u 2025. godini, jer je i sve manje lako dostupnih podataka. Kašnjenja ostaju ozbiljan problem – 2020. godine van zakonskog roka riješeno je 26,3 odsto zahtjeva, dok je rekordne 2023. godine kasnio svaki drugi odgovor.
,,Zaostatak u obradi predmeta pred AZLP raste – sa 90 neriješenih žalbi na kraju 2020. na čak 2.768 na kraju 2025. godine, pri čemu veliki dio usvojenih žalbi nije posljedica složenih pravnih sporova, već ćutanja administracije. U 2024. godini čak 69 odsto usvojenih žalbi bilo je zbog toga što organ vlasti uopšte nije odgovorio, a 2025. godine više od polovine”, piše u analizi.
Sistem se često blokira zato što rukovodioci institucija biraju da ignorišu one koji pitaju, čime sopstvenu netransparentnost pretvaraju u hiljade žalbi i sudskih postupaka, trošeći dodatno vrijeme i javne resurse.
,,Posljedice su vidljive i pred Upravnim sudom. Broj tužbi je 2023. dostigao 8.382 – gotovo devet puta više nego 2020. godine. Iako rastući, inspekcijski nadzor ostaje nesrazmjeran obimu problema: najviše ih je bilo 133 u 2025. godini”, poikazala je analiza.
CGO podsjeća da slobodan pristup informacijama nije administrativna usluga niti dobra volja institucija, već zakonsko pravo i jedan od ključnih mehanizama kontrole vlasti.
Preporučeno
,,Problem, dakle, nije samo preopterećeni AZLP ili Upravni sud. Problem počinje tamo gdje institucija odluči da je lakše ćutati nego odgovoriti. Dok za takvo ćutanje nema stvarne odgovornosti, građani i građanke će svoje pravo da znaju plaćati vremenom, žalbama i sudskim postupcima, a transparentnost će ostajati pravo na papiru”, zaključuju iz CGO.
