Video
Krivična prijava je podnijeta protiv Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, izvijestio je portal federalna.ba.
U Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista (DPS) traži smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog saučešća koje je uputio povodom smrti bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske.
Za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH, za samo tri dana podnijeto je skoro 55.000 krivičnih prijava, na osnovu kojih je formirano više od 820 predmeta, navedeno je na sajtu Registar 145a, nazvanom po članu Krivičnog zakona koji to zabranjuje.
Ove podatke potvrdio je i Dodik, lider vladajuće koalicije u RS.
„To govori koliko je BiH podijeljena i nemoguća i koliko Sud i Tužilaštvo BiH treba da budu instrumenti isključivo bošnjačke politike”, rekao je Dodik poslije sjednice SNSD.
Tužilaštvo BiH bi trebalo da podiže krivične prijave „na osnovu zakona koji je neko nametnuo, a koji nije prošao u parlamentu BiH”, dodao je Dodik.
Zakon o zabrani veličanja genocida i ratnih zločinaca u BiH usvojen je 2021. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, pred sam kraj mandata, nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH.
Dosad su po tom zakonu donijete samo dvije pravosnažne presude, ali bi to uskoro moglo da se promijeni.
Sumnja se da su zvaničnici i političari iz RS-a „27. avgusta javnim nastupima, izjavama i objavama odobravali, poricali, grubo umanjivali ili pokušavali opravdati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje je Ratko Mladić pravosnažno presuđen”, navodi se u prijavi, prenosi portal federalna.ba.
U danima poslije njegove smrti, u više gradova u Republici Srpskoj, poput Banjaluke, Doboja, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, organizovani su skupovi na kojima je odavana počast preminulom haškom osuđeniku.
Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Bosni i Hercegovini je 28. avgusta, dan posle smrti, pozvala policiju i tužilaštvo da istraže slučajeve osporavanja pravosnažnih presuda za ratne zločine i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Za ta krivična djela predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
„Da li se sada može očekivati i da snimaju one koji budu na sahrani generala Mladića i da li je potrebna takva BiH”, upitao je Dodik.
Krivični zakonici Srbije i Crne Gore takođe zabranjuju „negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina”, a propisane kazne su identične kao i u BiH – šest mjeseci do pet godina zatvora.
Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske, umro je u 84. godini u zatvorskoj bolnici u Hagu tokom izdražavanja kazne doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, saopštio je Međunarodni rezidualni mehanizam.
Mladić je, prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti u BiH, civilnog stanovništva i za držanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.
Druga optužnica stiže krajem 1995. godine, a tereti ga za genocid i zločine na području Srebrenice, gdje su u julu te godine snage pod njegovom komandom ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Preporučeno
Na kaznu doživotnog zatvora pravosnažno je osuđen 2021.
