Video
Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović ističe da je, kako se navodi u dopisu Odbora dostavljenom Senatu, samoevaluacija sprovedena po prvi put na UCG, iako Zakon o visokom obrazovanju i Statut UCG predviđaju da je UCG ovaj postupak dužan sprovoditi redovno.
“Zabrinjava i činjenica da ovo pitanje nije prioritetno uzeto u razmatranju od strane Senata UCG-a, kao krovnog tijela te institucije, već se našlo na posljednjem mjestu i to u okviru tačke koja se odnosi na informacije i pitanja. Imajući u vidu da je Upravni odbor nadležan za usvajanje konačnog izvještaja, prema neažuriranim informacijama sa sajta UCG-a, ovo još nije bilo na dnevnom redu, a samim tim nije poznat ni stav tog tijela”, navodi Kaluđerović.
Dodaje da u mišljenjima i preporukama Odbora za svaku od jedinica pažnju privlači dio koji se odnosi na standard unaprjeđenja kulture kvaliteta i akademskog integriteta, na šta je, kaže, godinama i CGO opominjao.
“Tako je konstatovano da na Medicinskom, Pravnom i Ekonomskom fakultetu nije pokrenut niti jedan disciplinski postupak protiv nekoga od studenata, što je neuobičajeno za jedinice sa velikim brojem studenata, a što Odbor tumači kao vid izbjegavanja procesuiranja neakademskog načina ponašanja. Konstatuje se i kako studenti generalno nisu pohađali kurs o akademskom integritetu, koji je besplatan i dostupan u digitalnom formatu, a iako je Zakonom propisano kao obavezno izostaje i učešće studenata u studentskim anketama, što ograničava procjenu kvaliteta studija. Među najupečatljivijim primjerima, ističe se Pravni fakultet, na kojem je registrovan odziv od svega 2.27 odsto studenata koji su studije ocijenili sa prosječnom ocjenom od 3.6 (na skali od 1 do 5)”, ukazuje ona.
Zanimljivo je, naglašava, da Odbor najbolje stanje u pogledu ispunjenja ovog standarda bilježi na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, iako je način rada dijela osoblja na tom fakultetu često bio tema u medijima u kontekstu nedomaćinskog upravljanja i pritisaka na studente radi povećanja citiranosti.
“Mali broj studenata koji pohađaju praksu tokom studija konstatuje se na Prirodno-matematičkom, kao i na Pravnom i Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje. Dodatno, nizak procenat praktične nastave zabilježen je i na Fakultetu političkih nauka i Biotehničkom fakultetu. Ipak, najveći broj problema se odnosi na prolaznost i prosječnu uspješnost studenata, gdje negativno prednjači Mašinski fakultet na kojem je zabilježena prosječna ocjena E na prvoj godini studija, dok je prosjek trajanja I i II godine studija na Metalurško-tehnološkom fakultetu objašnjen niskom prolaznošću iz matematike i fizike”, ističe Kaluđerović.
Viša pravna savjetnica u CGO navodi i da niske prosječne ocjene imaju i studenti Biotehničkog fakulteta, kao i studenti Muzičke akademije na određenim godinama, dok se nasuprot tome na Građevinskom fakultetu primjećuje visoka prosječna ocjena studiranja na master i doktorskim studijama, zbog čega Odbor nalaže da se detaljno preispitaju razlozi.
“Za te stepene studija na tom fakultetu bilježi se i visok prosjek godina studiranja. Relativno visok broj studenata koji napuštaju fakultet nakon prve godine studija prisutan je na FPN-u. Prosječna dužina studija prilično je duga i na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, kao i na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, gdje je samo 22 odsto studenata diplomiralo u zakonom predviđenom roku. Još je gore stanje na Pomorskom fakultetu u Kotoru na kojem svega 11.12 odsto studenata diplomira u roku. S druge strane, nasuprot smjernicama iz Zakona, registruje se velika prosječna opterećenost studenata na nedjeljnom nivou, i to 36 sati na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, i po 40 sati na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo i Građevinskom fakultetu”, precizira Kaluđerović.
Pozitivna ocjena za prolaznost i trajanje studija data je Fakultetu dramskih umjetnosti, uz opasku da je veliki broj nezaposlenih svršenih studenata sa tog fakulteta, zbog čega se predlaže usklađivanje upisne politike sa zahtjevima tržišta.
“Visok stepen nezapošljenih svršenih studenata ili niska stopa zaposlenja u struci primjetna je i na Pravnom fakultetu, Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Fakultetu likovnih umjetnosti i Biotehničkom fakultetu, dok na nekim fakultetima nemaju evidenciju o daljem angažmanu diplomiranih studenata (Prirodno-matematički fakultet)”, napominje ona.
Kako dodaje, velika opterećenost nastavnog osoblja i saradnika na nedjeljnom nivou prijeti da utiče na nivo kvaliteta rada na Ekonomskom, Elektrotehničkom, Filološkom, Mašinskom, Građevinskom, Metalurško-tehnološkom, kao i na Fakultetu dramskih umjetnosti i Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje.
“S obzirom na ovu činjenicu, i ne čudi zapažanje Odbora da pojedinim fakultetima ne postoji dovoljan broj naučnih publikacija na godišnjem nivou u odnosu na broj akademskog osoblja”, ocjenjuje.
Ukazuje i da je na Biotehničkom fakultetu i Muzičkoj akademiji zabilježen visok procenat administrativnog u odnosu na akademsko osoblje, a nepovoljna kadrovska struktura bilježi se na gotovo svim jedinicama.
“Najveći problem predstavlja nesrazmjernost u kategorijama angažovanih lica. Na primjer, Ekonomski fakultet ima svega tri docenta u odnosu na 23 redovna i vanredna profesora, dok je broj redovnih profesora nesrazmjeran ostalim kategorijama lica koja su u nastavi na Pravnom fakultetu (15 redovnih, 3 vanredna, 4 docenta i 3 saradnika). Neujednačena raspodjela aktivnosti na fakultetu i nedovoljan udio akademskog kadra, kao i nedovoljan broj referentnih spoljnih predavača bilježi se na Fakultetu likovnih umjetnosti. Nedovoljan broj saradnika u nastavi, osim na Pravnom, postoji na Građevinskom i Metalurško- tehnološkom fakultetu, kao i na Muzičkoj akademiji, što prijeti da onemogući pravovremeno podmlađivanje kadra, s obzirom na generacijski nepovoljnu strukturu zapošljenih”, ističe Kaluđerović.
U dijelu standarda oko ljudskih resursa, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje veliki je broj osoba sa akademskim zvanjima angažovanih van UCG-a (14) u odnosu na broj zapošljenih u istoj kategoriji (10).
“Slična je situacija i na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, gdje je 17 zapošljenih lica sa akademskim zvanjima, a 10 sa drugih univerziteta”, kaže viša pravna savjetnica u CGO.
Dodatno, napominje, nedostaci se uočavaju u malom broju mentora angažovanih na doktorskim studijama (posebno na Metalurško-tehnološkom i Filozofskom fakultetu), au konačnom, za određen broj jedinica se predlaže angažovanje stručnog osoblja iz privrede, tzv. praktičara, koji bi mogli doprinijeti kvalitetu studija i rasterećenju kadra.
“Odbor izražava sumnju u određene podatke koje su dostavile organizacione jedinice, zbog čega se nalaže preispitivanje njihove tačnosti (Biotehnički i Građevinski fakultet, kao i Istorijski institut). Takođe, dio njih, namjerno ili slučajno, nije dostavio određen broj podataka, što nije omogućilo Odboru da donese odgovarajuća mišljenja i preporuke u vezi njihovog rada”, naglašava Kaluđerović.
Imajući u vidu da se radi o samoevaluaciji, kojoj po pravilu nedostaje kritičnosti, CGO naglašava značaj ovakvih rezultata jer podupiru ranije iznešene sumnje o lošem stanju na UCG.
Preporučeno
“Postavlja se i pitanje: što će pokazati valjana eksterna evaluacija rada UCG-a koju bi morala sprovesti Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, kao i Savjet za visoko obrazovanje koji ne pokazuju dovoljno interesovanje za unaprjeđenje kvaliteta ovog dijela obrazovnog sistema. CGO poziva novo rukovodstvo UCG-a da inicira i redovnije sprovodi ovakav vid kontrole rada organizacionih jedinica, uz imperativ u uspostavljanje sistema praćenja napretka i unaprjeđenje sistema odgovornosti za loše rezultate”, poručuje Kaluđerović.
