Šesti javni poziv za prodaju „Vektra Aviation“ DOO u stečaju raspisan je 9. februara 2026. godine, sa početnom cijenom od 5.014.900 eura. Predmet prodaje je pravno lice u cjelini, a rok za dostavljanje ponuda je 30 dana.

Upravo model prodaje – da li je opravdano nuditi na tržištu cjelokupno pravno lice ili omogućiti pregovore o dijelu imovine, postao je centralna tačka razilaženja između državnih institucija uključenih u ovaj postupak. Različita tumačenja zakonskih mogućnosti i realne vrijednosti imovine otvorila su pitanje da li bi drugačiji pristup bio efikasniji i finansijski racionalniji, konkretno za one koji bi bili zainteresovani da kupe imovinu, koja se već oglašava 11 godina.

PREGOVARAČKI POSTUPAK MOGUĆ, ALI O TOME ODLUČUJE STEČAJNI SUDIJA

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović u svom izvještaju ocijenila je da bi, imajući u vidu okolnosti, svrsishodnije bilo pokrenuti pregovarački postupak i ići na neposrednu pogodbu, umjesto ponovne prodaje putem javnog oglasa.

Ona je u izvještaju dostavljenom Ministarstvu saobraćaja ukazala da je Ugovor o zakupu zemljišta iz 2008. godine zaključen sa društvom Vektra Montenegro DOO, dok je „Vektra Aviation“ samo korisnik predmeta zakupa, a ne zakupac.

Povezani članci

Ekonomija

Tolić o pripremama za otvaranje baze Wizz Aira u Podgorici: Posao ogroman, vremena malo, država da pomogne

Hronika

Luksuzna vozila, plovila, skupocjeni satovi: Pogledajte spisak oduzete imovine stečene kriminalom

Ekonomija

Stečajevi predugo traju, jer je sporno vlasništvo nad imovinom

Time se, prema njenom mišljenju, dovodi u pitanje osnov procjene vrijednosti. Dodatno, naglašava da objekti – hangar i terminal, nijesu upisani u katastar, te da je riječ o privremenim objektima, koji se ne mogu trajno upisati u registre, zbog čega smatra da je procjena po prinosnoj metodi neodrživa.

Ćirović u Izvještaju ističe i da društvo u stečaju praktično nema imovinu, osim jednog aviona bez plovne dozvole i bez funkcije, te da se radi o postupku koji traje od 2014. godine. Zbog svega navedenog, ocjenjuje da je necjelishodna kupovina pravnog lica, već da bi pregovori trebalo da idu u pravcu kupovine dijela stečajne mase – konkretno hangara i terminala.

Njene navode iz Izvještaja je za portal Standard komentarisao stečajni upravnik Vektra aviation Miomir Radifković, poručujući da razumije stav Zaštitnice, ali da on nema ingerencije da mijenja model prodaje.

„Zakon o stečaju prepoznaje i neposrednu pogodbu, ali ja nijesam taj koji može o tome da odluči. Ukoliko postoji zainteresovani kupac za takav vid prodaje, on se mora obratiti sudu. Ja postupam u okviru zakonom propisane procedure i javni poziv je zakonit način unovčenja stečajne mase“, kazao je Radifković za Standard.

On se osvrnuo i na pitanje upisa hangara u katastar, ističući da objekti na tom dijelu aerodroma imaju status privremenih, montažnih objekata.

„Nijedan hangar na toj lokaciji nije upisan u katastar – uključujući i hangare koje koriste MUP i Vojska Crne Gore. Svi su kategorisani kao privremeni objekti. To nije specifičnost samo ovog slučaja sa hangarom Vektra aviation“, naveo je Radifković.

Prema njegovim riječima, kupovinom pravnog lica novi vlasnik stiče pravo da u skladu sa zakonom reguliše svoj status, dok obaveze nastale prije otvaranja stečaja ostaju u okviru stečajne mase.

Na taj način, spor se praktično svodi na dva pristupa – jedan koji insistira na formalno-pravnom modelu prodaje pravnog lica u cjelini, i drugi koji upozorava na ograničenja u pogledu vlasništva, upisa i realne vrijednosti imovine.

U cijelu priču uključeni su i Aerodromi Crne Gore, koji su ranije bili zainteresovani upravo za kupovinu hangara u vlasništvu „Vektra Aviation“, jer su na toj lokaciji planirali izgradnju novog terminala i proširenje kapaciteta aerodroma.

AERODROMI RAZMATRAJU OPRAVDANOST INVESTICIJE

Iz kompanije Aerodromi Crne Gore za portal Standard naveli su da analiziraju da li je u ovom trenutku, uoči ljetnje avio-sezone, opravdano ulaganje od preko pet miliona eura, koliko bi morali da izdvoje za prezimanje Vektra aviation i njihovih objekata.

Podsjetili su da su krajem prošle godine iskazali snažan interes za kupovinu hangara (oko 2.100 m²) i terminala (oko 1.100 m²), koji bi bili značajni za opsluživanje putnika i aviona, posebno u kontekstu otvaranja baze Wizz Air i planiranog uvođenja oko 20 novih avio-linija.

Međutim, naglašavaju da se u aktuelnom postupku ne prodaje dio imovine, već pravno lice u cjelini.

„U ovom slučaju nema pregovora jer je posrijedi prodaja putem javnog oglasa – a ne putem pregovaračkog postupka. Nije moguće ponuditi cijenu za dio imovine, već isključivo za pravno lice“, poručili su iz Aerodroma CG za Standard.

“O našem interesovanju obavijestili smo i Vladu Crne Gore, čija je saglasnost neophodna za eventualno učešće u postupku”, zaključili su iz Aerodroma Crne Gore.