Video
Rezultat analize pokazao je srednju ocjenu na nivou državne uprave, ona iznosi 3,93, što označava relativno visoko zadovoljstvo.
Analiza je pokazala da su ocjene najviše kada su u pitanju dimenzije – angažovanost na poslu, odgovornost i zadovoljstvo poslodavcem, a najniže po dimenzijama nagrađivanje, organizaciona kultura i blagostanje.
Sve dimenzije OECD mjera za angažovanost na poslu imaju izuzetno visoke ocjene. Tako, 63,7% tvrdi da osjeća snažnu pripadnost svojoj instituciji, 62,7% da se poistovjećuje sa misijom svoje institucije, a čak 87,1% da im je važno da posao koji obavljaju doprinosi opštem dobru.
U sprovedenoj analizi navodi se da bi čak 59,7% zaposlenih preporučilo drugima svoju instituciju kao poslodavca, a 73,1% bi željelo da nastavi da radi u svojoj instituciji što ukazuje na visoko zadovoljstvo poslodavcem.
Većina ocjena po pitanju opšteg blagostanja je visoka, sa nekim izuzecima (na primjer, 48,5% zaposlenih tvrdi da se u protekle dvije sedmice budi sa osjećajem svježine i odmora).
Kada je u pitanju niz indikatora koji se odnose na zadovoljstvo sadržajem rada, dominiraju pozitivne u odnosu na negativne ocjene.
Ocjene su nešto niže u prosjeku kada je u pitanju ocjenjivanje i nagrađivanje. Zaposleni i zaposlene su najmanje zadovoljni pravičnošću postupka ocjenjivanja (25,8% nezadovoljnih) i jasnošću kriterijuma ocjenjivanja (21,4% nezadovoljnih).
Nezadovoljni transparentnošću nagrađivanja, ocjenjivanjem, opremom…
Kod nagrađivanja su najmanje zadovoljni transparentnošću (46,1% nezadovoljnih) i pravičnošću (44% nezadovoljnih) procedure nagrađivanja u svojoj institituciji.
Zaposleni i zaposlene su najmanje zadovoljni/e time u kojoj mjeri su im dostupne informacije neophodne za obavljanje posla (15,4% nezadovoljnih) i pritiskom vremenskih rokova (27,4%).
Uz to, zaposleni i zaposlene su najmanje zadovoljni raspolaganjem opremom koja im je potrebna za obavljanje radnih zadataka (27,6% nezadovoljnih) kada je u pitanju ocjena radnog okruženja. Sa druge strane, najzadovoljniji su prijatnošću radnog mjesta (71,5%).
Zaposleni i zaposlene su uglavnom zadovoljni/e kada je u pitanju stepen odgovornosti koji im je povjeren, tako da 85,2% smatra da u obavljanju radnih zadataka ima značajan stepen samostalnosti, a 87,4% da im je jasno kako njihov rad doprinosi ostvarivanju ciljeva institucije u kojoj rade.
Nešto je drugačija slika po pitanju participacije, pa 44,3% nije saglasno sa tvrdnjom da ima mogućnost da utiče na odluke koje su važne za njen/gov posao, a 32,6% da njegov/njen doprinos u instituciji nije prepoznat.
Kad su u pitanju rukovodioci, ocjene su uglavnom dobre, ali postoji i određeno nezadovoljstvo.
Tako 32,6% zaposlenih smatra da u njihovoj organizacionoj jedinici radni zadaci nijesu raspoređeni na odgovarajući način. Takođe, 30,5% smatra da njen ili njegov neposredni rukovodilac/teljka ne reaguje ukoliko neko od zaposlenih ne radi svoj posao.
Ocjene u pogledu komunikacije su takođe visoke, a najniže su kada je u pitanju saglasnost sa tvrdnjom da su zaposleni/e pravovremeno obaviješteni/e o promjenama koje će na njih uticati (25,9% nije saglasno).
Iako su ocjene povodom organizacione kulture takođe relativno visoke, postoji prostor za unapređenje. Tako 24,3% zaposlenih smatra da se u njihovoj instituciji ne uvažava mišljenje zaposlenih, 23,6% da se u njihovoj instituciji ne primjenjuju metodi rada koji osiguravaju visok kvalitet usluga, a 26,2% da ih vizije i odluke menadžmenta ne podstiču da doprinose ostvarivanju ciljeva institucije.
Iz Vlade su naveli da je u istraživanju su učestvovali ministarstva i drugi organi uprave, te da je istraživanje shodno Planu za sprovođenje istraživanja sa pripremnim radnjama realizovano u periodu od aprila do jula 2023. godine.
Ukupan broj ispitanika koji je odgovorio na anketu je 1.157, što predstavlja 37,3% od ukupnog broja zaposlenih u organima koji su bili obuhvaćeni anketom.
Preporučeno
Napomenuli su da odgovori na upitnik od Ministarstva unutrašnjih poslova sa Upravom policije i Uprave prihoda i carina nijesu mogli biti uzeti u razmatranje kao relevantan uzorak, zbog malog broja dostavljenih odgovora. Isti razlog odnosi se i na Upravu za saradnju sa dijasporom iseljenicima i Upravu za ugljovodonike, koje nijesu učestvovale u sprovođenju istraživanja.
