Video
– Pogođeni su ljudi koji imaju niska mjesečna primanja, ličnosti koje imaju senzitivnu zdravstvenu ili mentalnu strukturu, ljekari i medicinsko osoblje na prvoj liniji fronta, stariji ljudi i njihovi njegovatelji – ove populacije su najugroženije i samim tim da im je najneophodnija psihološka podrška, kazala je za Pobjedu Marija Pašić psihološkinja u Institutu za javno zdravlje.
Ignorisanje
Ona objašnjava da veliki broj ljudi ne prihvata da problem postoji već ga potpuno ignoriše, a u osnovi stoji jedan paradoks: negiranje kao mehanizam odbrane.
– Mehanizam odbrane sam po sebi crpi kreativnu energiju i ima mnoštvo negativnih efekata po osobu. Još jedna psihološka zabluda kojom se opisuje ova situacija je takozvani nerealni optimizam ili iracionalno razmišljanje: ,,neće mene“. Nažalost, brojke oboljelih i umrlih nam govore upravo da je virus svuda oko nas – upozorila je Pašić.
Ona je kazala da su postojeći individualni i porodični problemi još više došli do izražaja, te da istraživanja pokazuju da su najčešće psihološke posljedice pandemije razdražljivost, strah i osjećanje nelagode, a to može prerasti u anksioznost, ali i druge psihološke tjeskobe.
Na pitanje koje strukture najviše osjećaju posljedice epidemije na mentalno zdravlje, Pašić je odgovorila da svaka od populacija ima različite izazove sa kojima se treba suočiti i stresove na koje različito reaguje.
– Na primjer: djeca razvijaju negativna osjećanja i nerijetko nefunkcionalna ponašanja percipirajući ograničenja koja se tiču socijalnog konteksta koji je njima u tom razvojnom periodu najbitniji. Starija populacija je najčešće zabrinuta za egzistencijalna pitanja uključujući i sopstveno zdravlje, a prateći psihološki efekti su nerijetko anksioznost i različita psihosomatska oboljenja. Ljekari i medicinsko osoblje su pod konstantnim pritiskom: brinu za svoje i zdravlje porodice, ali i pacijenata uz dodatnu odgovornost. Oni najčešće razvijaju simptome koje nazivamo ,,burnout“- kompleksno stanje psihofizičke iscrpljenosti objašnjava psihološkinja.
Kontrola
Ona je kazala da je prirodno da se tokom epidemije osjećamo nelagodno, jer mijenjamo životne navike i praktično se prilagođavamo na neke nove okolnosti, ne znajući koliko će zaista novonastala situacija trajati.
– Neko se prilagođava teže, a neko lakše, pa samim tim je širok spektar emocija koje se mogu razviti u odnosu na novonastalu situaciju. Bitno je naglasiti da je emocija ,,normalna“ upravo do onog trenutka dok nas njeno prisustvo ne ometa u svakodnevnom funkcionisanju i dok osjećamo da je pod ,,našom kontrolom“. Ukoliko primijetimo da emocionalna uznemirenost dominira našom svakodnevicom i funkcionisanjem, neophodno je da se obratimo stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja – istakla je Pašić.
Ona preporučuje da se strah i neizvjesnost prihvate jer je prirodno osjećati strah od nedovoljno poznatog virusa, prirodno je zabrinuti se za bliske ljude.
– Preuzimanje kontrole i odgovornosti u ,,svoje ruke“ nam pomaže da smanjimo doživljaj straha i da percipiramo neizvjesnost kao prihvatljivu. Dakle, u kontekstu ove situacije, neophodno je da budemo dosljedni u pravilnom korišćenju maski, održavanju distance i higijene ruku. Doživljaj da radimo sve što je ,,do nas“ u datoj situaciji nam pomaže da umanjimo i kontrolišemo negativne emocije – savjetuje ona.
Ukoliko dođe do toga da nas strah savlada, Pašić preporučuje tehnike relaksacije.
– Duboko disanje i koncetracija na udah i izdah će usmjeriti misli na sadašnji trenutak nasuprot negativnoj percepciji budućih događaja – savjetuje ona.
Ležerno
Ponašanje ljudi se mnogo promijenilo u odnosu na proljeće kada je proglašena pandemija. Danas se ležernije prilazi problemu, iako su brojke preminulih i oboljelih ogromne.
Pašić smatra da razlog leži u tome što su u prvom talasu ljudi bili posebno iznenađeni, zbunjeni, prestrašeni, jer su bili suočeni sa potpuno nepoznatim virusom.
– U takvoj situaciji su beskrajno vjerovali našim stručnjacima što se ispostavilo kao veoma dobra strategija. Popuštanje mjera, nova saznanja o virusu, iskustva drugih ljudi koji su se suočili sa virusom, negativne društvene posljedice koje je vanredna situacija izazvala, kao i mnoštvo drugih personalnih i socijalnih faktora su uticali na sadašnju situaciju u kojoj je mnogo veći broj ljudi koji ne poštuju mjere nego onih koji poštuju – kaže ona.
Ona je istakla da samo ličnom odgovornošču možemo doprinijeti izostanku uvođenja najstrožijih mjera.
– Daleko je lakše osloniti se na sebe, sagledati realna ograničenja ali i mnoštvo mogućnosti. Ukoliko sagledamo objektivno, uz malo kreativnosti i prihvatanje nekih ograničenja moguće je funkcionisati gotovo uobičajeno – kaže psihološkinja.
Oprezno sa informacijama
Preporučeno
Internet i mediji su preplavljeni različitim informacijama od kojih je veliki dio njih netačan. Neophodno je da kanališemo koje ćemo informacije čitati, da bismo imali realnu sliku sadašnjosti i da bi se u skladu sa tim ponašali, ali i da bismo se zaštitili od negativnih efekata konfuzno i netačno plasiranih informacija. Informacije koje su provjerene nalaze se na sajtovima: www.ijzcg.me; www.cdc.gov; www.who.int. Birajući šta čitamo čuvamo svoje mentalno zdravlje.
